Država je poslodavcima predstavila mjeru o skraćenom radnom tjednu. Zasad se odnosi samo na prerađivačku industriju
O prijedlogu će se još očitovati sindikati i poslodavci koji su već predložili neke izmjene
Predstavnici Ministarstva rada u petak su socijalnim partnerima predstavili mjeru skraćivanja radnog vremena zbog očuvanja radnih mjesta kod poslodavaca kod kojih je zbog koronavirusa došlo do privremenog pada poslovnih aktivnosti ili ostvarenog gubitka u poslovanju.
Jutarnji list piše da je riječ o mjeri koja se odnosi na prerađivačku industriju, a da bi glavni uvjet poslodavcima za korištenje mjere bio kvartalni pad prihoda poslovanja od 20 posto i to u odnosu na isto tromjesečje u prošlog godini.
Najviša naknada 4000 kuna
Nadalje, prema početnom prijedlogu mjere, koristiti bi je mogli poslodavci koji zapošljavaju 20 i više radnika. Skraćenje radnog tjedna može se kretati od deset do pedeset posto, a država bi financirala neodrađene sate u punom iznosu, ali najviše do četiri tisuće kuna po radniku. Uz to, poslodavac bi bio oslobođen plaćanja javnih davanja prema isplaćenoj potpori, odnosno ne bi na nju morao plaćati poreze i doprinose.
Poslodavac, pak, mora zadržati radnike kojima je mjera odobrena još onoliko mjeseci za koliko je mjeru koristio. Među kriterijima je i to da poslodavac ne smije isplatiti dividendu do kraja 2021. niti isplaćivati bonuse menadžerima.
Mjeru će kontrolirati Hrvatski zavod za zapošljavanje
Mjeru će, pak, kontrolirati Hrvatski zavod za zapošljavanje kojem bi poslodavac dostavljao raspored radnog vremena za one radnike za koje traži potporu i za one za koje ne traži. Istekom mjeseca, a prije obračuna plaće, poslodavac bi trebao dostaviti Zavodu Evidenciju o radnom vremenu, koju potpisuje radnik za kojeg je korištena mjera i odgovorna osoba kod poslodavca uz prihvaćanje materijalne i kaznene odgovornosti za sve potpisnike o točnosti iskazane evidencije sati provedenih u radu.
Jednako tako, poslodavci trebaju Poreznoj upravi dokazati tromjesečni kumulativni pad prihoda od najmanje 20 posto u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, i to na temelju podnesenih obrazaca PDV-a.
Prijedlozi sindikata i poslodavaca
Na jučerašnjem sastanku, neslužbeno doznaje list, i poslodavci i sindikati zatražili su i nekoliko izmjena. Tako traže da se mjera proširi i na druge sektore osim prerađivačkog, te da se uzme u obzir da radnik ne mora raditi primjerice jedan dan manje u tjednu nego da radi pet ili šest sati dnevno tijekom nekoliko dana.
Predstavnici Ministarstva su navodno bili otvoreni za takve prijedloge, no uz napomenu da će sve ovisiti o dostupnim kreditnim sredstvima iz posebnog programa Europske unije (SURE) te o hrvatskim proračunskim kapacitetima.
Poslodavci i sindikati trebali bi se još jednom sastati s predstavnicima Ministarstva i nakon iznesenih prijedloga, kako piše list, već krajem idućeg tjedna zaključiti finalnu verziju mjere. Mjera bi se počela primjenjivati od lipnja i trajala bi do kraja ove godine.