Država je za poslijeratnu obnovu na sisačkom području dala 2,6 mlrd. kn. Radove je izvodilo 200-tinjak tvrtki
Na Telegramove upite o nadležnima za obnovu i izvođačima radova oglasio se tek Središnji državni ured za obnovu
Odmah nakon što su stanovnici sela oko Petrinje za veliku štetu na kućama nakon potresa počeli okrivljavati loše izvedenu poslijeratnu obnovu, Telegram je poslao upite Vladi, Sisačko – moslavačkoj županiji, Ministarstvu graditeljstva te Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje.
U njima smo ih zamolili da nam daju informaciju koliko je točno kuća, i na kojim lokacijama, unutar Sisačko- moslavačke županije obnovljeno nakon rata te tko su bili izvođači radova. Također nas je zanimalo tko je obavljao nadzor nad obnovom.
Od svih kontaktiranih odgovorio nam je samo Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje (SDUOZS), ali polovično, bez konkretnih imena tvrtki i pojedinaca. Doduše doznali smo da je na području Sisačko-moslavačke županije obnovljeno 25.000 stambenih jedinica pri čemu je sudjelovalo 200-tinjak izvoditelja radova i 80-tak projektanata i nadzora. Vrijednost obnove na području Sisačko-moslavačke županije iznosila je 2,6 milijardi kuna.
Pojašnjavanje procedure
Iz Ureda kažu kako je obnova izvedena od 1997. do 1999. godine, kada je većina objekata na području Sisačko-moslavačke županije, bila u nadležnosti Ministarstva razvitka i obnove. Uz njih, stručne službe, tvrtke i institucije koje su bile nadležne, i koje su sudjelovale u stvaranju programa i modela obnove, bili i Građevinski fakultet, Hrvatski institut za mostove i konstrukciju, Institut građevinarstva Hrvatske te još mnogobrojni drugi uredi, ministarstva i tvrtke.
“Nadalje, program obnove se provodio sukladno Zakonu o obnovi i u samoj provedbi obnove je sudjelovalo više tijela. Kao prvi korak, nadležne županijske komisije za popis i procjenu ratne štete utvrđivale su kategorizaciju stupanja štete ratom uništenih materijalnih dobara, a sve u skladu sa Zakonom o utvrđivanju ratne štete”, nabrajaju iz SDUOZS-a pa nastavljaju:
“Na osnovu kategorizacije ratne štete, tadašnji županijski državni uredi, kao prvostupanjska tijela, odlučivali su o pravu na obnovu svakog podnositelja zahtjeva za obnovu, a sve prema navedenom stupnju štete koju su procijenile nadležne županijske komisije. Na osnovu donesenog pozitivnog rješenja o pravu na obnovu, oštećeni objekti ulazili su u program obnove.”
Dokumentacija na raspolaganju DORH-u
Objašnjavaju i kako je tijekom provedbe programa obnove, u postupku javne nabave za svaku kuću ili stan, ugovoren projektant, izvoditelj radova te stručni i područni nadzor koji su pratili i kontrolirali obim, količinu i kvalitetu izvedenih radova. Kažu i kako je sam korisnik, ako je bio prisutan u vrijeme obnove, mogao pratiti dinamiku i kvalitetu radova.
“Nakon završene obnove obavljao se tehnički pregled na kojem su sudjelovale stručne službe: projektant, stručni nadzor, područni nadzor i izvoditelj radova. Također, s vlasnikom/korisnikom obnove potpisivao se zapisnik o primopredaji na kojem je svaka od navedenih strana mogla napisati svoje eventualne primjedbe”, navode iz Ureda.
Kažu i kako raspolažu svom potrebnom dokumentacijom za objekte koji su se obnavljali te da će ona biti na raspolaganju državnim tijelima, odnosno DORH-u koji je najavio istragu. Telegram je Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje naknadno ukazao kako ovi odgovori, iako zanimljivi, nisu odgovori na naša konkretna pitanja. Dakle, i dalje ne znamo koje su tvrtke konkretno radile na obnovi. Još čekamo odgovore ostalih nadležnih tijela kojima smo poslali upite za ovu temu.