Država katastrofalno reagirala na pojavu svinjske kuge: izgubljena četiri ključna dana, šefica nadležne uprave otišla na godišnji
Kasna reakcija, nedosljedne mjere - analiziramo je li u borbi s afričkom svinjskom kugom napravljeno više štete nego koristi
Mnoga slavonska dvorišta opustošena su zbog svinjske kuge, a Telegram je istražio neke nelogičnosti u prvim potezima države, kada je već bilo jasno da je pogubna bolest vjerojatno stigla. Iskusni veterinarski stručnjaci s kojima smo razgovarali analizirali su nedosljednosti u odlukama kriznog stožera koji vodi resor ministrice Marije Vučković.
Istražujući ovu temu, između ostalog, otkrili smo frapantan podatak: ravnateljica Uprave za veterinarstvo otišla je na godišnji odmor upravo u trenutku kada se pojavila ozbiljna sumnja da je opaka bolest ušla u Hrvatsku. Vratila se s godišnjeg, tvrde naši izvori, tek nakon oštrih poziva.
Kronologija je tekla ovako: Nedjeljko Klarić, vlasnik gospodarstva u Posavskim Podgajcima, selu u kojem je zabilježen prvi slučaj afričke svinjske kuge (ASK), 15. lipnja ove godine obavještava lokalnog veterinara da njegove svinje slabije jedu. Ubrzo mu je u nekoliko dana uginulo desetak svinja. U petak, 23. lipnja ovlašteni veterinar naziva Veterinarsku stanicu u Županji i alarmira: “Nešto se čudno događa!” Reagiraju promptno, na gospodarstvu se uzima uzorak. Sumnja se na afričku svinjsku kugu. Za preliminarne laboratorijske rezultate dovoljna su 24 sata, potvrđuju nam upućeni izvori.
Sumnja nije nikoga alarmirala
Sama sumnja na bolest koja već hara u neposrednom susjedstvu bio bi ozbiljan alarm. Toga dana, kada se analizira krv zaraženih životinja, Ministarstvo poljoprivrede na svojim stranicama objavljuje kako je ASK sve bliže Hrvatskoj, te da je prvi slučaj potvrđen u Bosni i Hercegovini. Ministarstvo dalje piše da su na snazi pojačane preventivne mjere „kojima je glavni cilj očuvanje trenutno povoljnog statusa Republike Hrvatske, ali i rano otkrivanje unosa virusa ASK kako bi se pravovremeno i žurno u slučaju pojave bolesti provele mjere radi sprječavanja daljnjeg širenja”.
Razvoj događaja demantira navode ministarstva da će pravovremeno i žurno reagirati. Uzorak sa sumnjom na afričku svinjsku kugu uzet je u petak 23. lipnja, a ravnateljica Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Tatjana Karačić ne reagira. Pozitivan rezultat je, tvrde, bio gotov tek tri dana nakon uzorkovanja, u ponedjeljak 26. lipnja, kada su uzorci prema odgovoru Ministarstva iz Vinkovaca stigli u Zagreb, u službeni laboratorij Hrvatskog veterinarskog instituta za afričku svinjsku kugu.
Ravnateljica na godišnjem odmoru
U utorak, 27. lipnja na gospodarstvu na kojem je zabilježen prvi poznati slučaj, počinje eutanazija životinja. U ta četiri dana, iako je bolest potvrđena u susjednim zemljama, te iako je uzorak iz prvog sumnjivog dvorišta poslan na laboratorijsku analizu, ne poduzimaju se konkretne mjere. Iako svi znaju da je riječ o virusu koji se izuzetno brzo širi.
Ravnateljica Uprave za veterinarstvo Tatjana Karačić tada se vraća s godišnjeg. „Korištenje godišnjeg odmora ravnateljica je samoinicijativno prekinula odmah po potvrdi prvog slučaja pojave afričke svinjske kuge”, odgovara nam Ministarstvo. No, naši izvori tvrde da se vratila tek na poziv ministrice koja je za nonšalantnost ravnateljice doznala na društvenim mrežama. Prvi sastanak koji ministrica organizira bio je u srijedu 28. lipnja.
Dakle, od petka, kada su veterinari posumnjali na opasnu bolest, sve do utorka nije se dogodilo ništa. Uprava za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede morala je imati podatak da je postavljena sumnja na afričku svinjsku kugu jer je Veterinarska stanica Županja tako i napisala. Morali su imati prijavu sumnje na zaraznu bolest koju je lokalni veterinar poslao Upravi za veterinarstvo: u njoj je navedeno na koju bolest sumnja i na koju bolest se traži analiza. O tome su obaviješteni, po protokolu, i Državni inspektorat i Ministarstvo poljoprivrede.
Izgubljena ključna četiri dana
Trebalo je, tvrde upućeni i iskusni veterinari, odmah donijeti rješenje, proglasiti sumnjivo područje, zabranu kretanja i ostale mjere do rezultata analize. Po pravilima veterinarske struke, za ovakve bolesti nema vikenda ni godišnjih odmora, ni svetka ni petka. Iako je već subota bila rok za reakciju Uprave za veterinarstvo, iako je trebalo odmah osnovati krizni stožer – sve je bilo na čekanju. Puna četiri dana! Zašto nisu odmah osnovali stožer i izašli u zaraženu zonu, našim sugovornicima nije jasno.
Ministarstvo poljoprivrede na Telegramov upit pak odgovara: „Vaša tvrdnja kako se čekalo pet dana s reakcijom na afričku svinjsku kugu je netočna, no iz Vašeg upita nije jasno na koji incident mislite. Ukoliko je riječ o sumnji na afričku svinjsku kugu postavljenoj 23. lipnja, Ministarstvo poljoprivrede je promptno reagiralo te su sve mjere kontrole poduzete odmah na svim sumnjivim objektima od strane nadležne veterinarske inspekcije Državnog inspektorata, a usmrćivanje svinja i preliminarno čišćenje i dezinfekcija već je bilo provedeno do 27. lipnja.”
Lokalne terenske ekipe su reagirale, ali ovdje propitujemo odluke Uprave za veterinarstvo. Kada se pojavila sumnja, nije bilo postupanja na prvom zaraženom gospodarstvu, nego tek kad su dobili pozitivni nalaz.
Nepotrebno zakomplicirali provedbu mjera
Zone ograničenja određuju dan kasnije, 27. lipnja. Upućeni stručnjaci i u tome vide nelogičnost: zašto su kao zonu ograničenja odredili cijelu općinu, a ne samo zaraženo područje kružno tri kilometra, te ugroženo područje od 10 kilometara? Zašto su odmah naveli i udaljene općine, što je znatno i nepotrebno zakompliciralo provedbu mjera?
Popis spornih poteza tu ne završava. Naši sugovornici kažu da nije bilo niti stručnosti prilikom određivanja metode eutanazije te da su eutanazirane svinje u nekom broju žive stizale u Agroproteinku. Prema našim sugovornicima, najspornija je međutim odluka o takozvanom odmoru objekta od godine dana.
Drastična mjera bez znanstvene podloge
Mjere sprječavanja širenja bolesti trebaju biti rigorozne, treba dosljedno provoditi eutanaziju životinja na pozitivnim i kontaktnim gospodarstvima, ali radikalna mjera takozvanog roka odmora od godinu dana, nailazi na kritike stručnjaka. „Ako se čišćenje i dezinfekcija obave po pravilima struke, dovoljan je bitno kraći odmor objekta. Zabrana držanja od godine dana je besmislena i ekonomski pogubna za hrvatsko selo”, kaže jedan od eksperata koji je u svojoj karijeri vodio bitke protiv raznih epidemija.
„Nije problem što ćemo ubiti 20.000 svinja, problem je što je ljudima onemogućeno da se bave s daljnjim uzgojem, da obnove tovilišta i uzgajališta. Ako se korektno rade dezinfekcije, gospodarstva mogu biti u pogonu za tri do šest mjeseci.” Odluka da se gospodarstvo odmara godinu dana je drastična i dugoročno štetna. „Nema niti jedne znanstvene studije koja potvrđuje da će se virus zadržati godinu dana u objektu ako su mjere napravljene po pravilima službe,” kaže drugi ekspert za Telegram.
‘Virus može opstati dulje razdoblje’
Pitali smo Ministarstvo poljoprivrede po kojim kriterijima su donijeli mjeru jednogodišnje zabrane držanja svinja u objektu i koja su znanstvena saznanja podloga za odmor objekta godinu dana nakon eutanazije. Odgovaraju da je rok od 12 mjeseci određen temeljem iskustva drugih država članica EU kao i na temelju epidemioloških činjenica. Nisu naveli u kojim zemljama EU je takva praksa.
„Virus u okolišu može opstati kroz dulje razdoblje te bi se nova prijemljiva populacija svinja mogla ponovno zaraziti tijekom narednog razdoblja. Zbog toga je potrebno dulje razdoblje od najmanje 12 mjeseci kroz koje se virus afričke svinjske kuge može eliminirati.”
Stručnjaci koje je Telegram konzultirao kažu da ne razumiju što je svojim odgovorom Ministarstvo poljoprivrede zapravo htjelo reći. Tvrdnja ministarstva da “virus u okolišu može opstati kroz dulje razdoblje” je dosta široka i kosi se sa strukom koja precizno definira. „U sasušenoj krvi infektivan je do 15 tjedana, dva do tri mjeseca u fecesu, u svinjcu i do mjesec dana”, kažu naši sugovornici. Nakon kvalitetnog pranja, čišćenja i temeljite dezinfekcije objekt može biti spreman. Čak ako se zbog mjera opreza odredi dvostruko duži rok znanstveno utvrđenog vremena opstanka u objektima koji je 60 dana, čemu onda godina dana?
Ministarstvo: ‘Nije velika šteta’
Da bi se obnovila bilo kakva ekonomska proizvodnja, potrebno je barem još šest mjeseci da se bilo što stavi na tržište. Mnoge farme su poljoprivrednici podigli na kredit, pa je pitanje kako će svinjogojci bankama plaćati rate, ako najmanje 18 mjeseci nemaju nikakve prihode.
Mladen Pavić, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede nedavno je na HRT-u relativizirao štetu. „Imamo trenutno oko 850.000 svinja od 12.500 eutanaziranih. Dakle, vidite da nije neka brojka koja bi nanijela veliku štetu kompletnom svinjogojstvu. Paralelno sa svim ovim što se počelo događati, pripremili smo i dva programa koja je Vlada potvrdila, usvojila. Prvi je vezan za same naknade za eutanazirane svinje”, izjavio je. Iako državni tajnik Pavić spominje programe koji su usvojeni, naknada za eutanazirane svinje nije nikakva potpora nego je propisana Zakonom o zaštiti životinja.