Država planira golemu investiciju u Trg pravde. A s jednom zgradom već kasne i to nas je koštalo milijun kuna
U kompleksu bi trebalo biti smješteno više sudova, kao i Centar za mirenje te Pravosudna akademija
Vremena je naizgled bilo napretek. U siječnju 2019. Vlada je odlučila da će zagrebačku gruntovnicu preseliti u unajmljeni prostor, sve dok država ne uredi zgradu nekadašnje konjušnice s početka 20. stoljeća, smještenu uz južni rub parcele budućeg Trga pravde.
“Ovaj zakup je privremen. Gradit ćemo i urediti potpuno novu gruntovnu za Grad Zagreb, na prostoru u vlasništvu Republike Hrvatske, i taj će projekt biti završen 2021. godine”, objašnjavao je tadašnji resorni ministar Dražen Bošnjaković. Gruntovnica je uskoro preseljena u poslovni neboder, uz ukupni mjesečni trošak od 425.396 kuna, za najamninu i režije.
Koliko nas je koštalo kašnjenje?
Zakup je bio dogovoren na tri godine, a iz proračuna je za njezinu ‘stanarinu’ bilo planirano ukupno 15,3 milijuna kuna. Ali prošla je 2021., a onda i veljača ove godine, dokad je, prema prvoj verziji ugovora, trajao najam. Gruntovnica, međutim, nikako da dobije trajni smještaj, u zgradi u državnom vlasništvu, obnovljenoj jašionici, izgrađenoj davne 1903. godine.
Sve do ovoga tjedna, kada je konačno krenulo preseljenje zemljišnoknjižnog odjela na novouređenu lokaciju. Kasnilo se, dakle, gotovo četiri mjeseca, a to kašnjenje nije bilo besplatno jer je najam poslovnog prostora morao biti produljen i nakon veljače.
Iz Ministarstva pravosuđa i uprave potvrdili su nam da je zakup trajao do sredine lipnja, “pod istim uvjetima zakupnine”. Prema našem izračunu, to znači da je za najam poslovnih ureda plaćeno između 1,1 i 1,5 milijuna kuna više nego što je Vlada ranije planirala. Toliko je ustvari proračun koštalo kašnjenje u rekonstrukciji zgrade u vlasništvu države.
Optimistične najave iz Ministarstva
Zašto je do toga došlo? Vremena je, kako smo već spomenuli, naizgled bilo napretek – od odluke o preseljenju do isteka zakupa (prije produljenja), prošle su tri godine i mjesec dana.
Još u ljeto 2020. u Ministarstvu pravosuđa bili su optimistični. Bili su uvjereni da će radovi trajati devet mjeseci i planirali da će se zemljišnoknjižni odjel preseliti na novu lokaciju “do početka 2022. godine”. Umjesto planiranih devet mjeseci, radovi su na kraju trajali više od 15 mjeseci.
Zašto se, dakle, sve toliko odužilo? Najkraća verzija odgovora: krivi su pandemija i potres. A sada slijedi duža verzija službenog objašnjenja Ministarstva.
Pandemija, potresi, vodovod…
“Epidemija bolesti covid-19 osim što je stvorila probleme na gradilištu, značajno je utjecala na globalne logističke lance te se dobava pojedinih elemenata, poput strojarske opreme i staklenih stijena dodatno odužila”. To je, dakle, pandemija. A potres?
“Uz to zagrebački potres oštetio je dio postojeće zgrade što je zahtijevalo dodatnu nepredviđenu sanaciju, a potres u Sisačko-moslavačkoj županiji vezao je dio mehanizacije i ljudstva na hitnim intervencijama raščišćavanja”.
Onda se još malo zakompliciralo: “Po završetku građevinskih radova zabilježen je i dodatan zastoj pri spajanju na vodovodnu mrežu zbog poteškoća koje su za to zadužene tvrtke imale kod nabave potrebne opreme”.
Stari projekt, svježi novac
Gruntovnica se, ponovimo, ovoga tjedna ipak krenula seliti u trajni smještaj – obnovljenu zgradu u državnom vlasništvu, “uz južni rub parcele budućeg Trga pravde”, kako to precizno locira Ministarstvo pravosuđa.
“Budući Trg pravde” je, podsjetimo, stari projekt o kojem se počelo razmišljati prije više od 15 godina, još u vrijeme mandata Vesne Škare -Ožbolt, a sada je ponovno aktualiziran. Vlada je za njega konačno pronašla izvor novca: europski fond za oporavak.
Što s velikom investicijom?
U tom budućem kompleksu trebalo bi biti smješteno više sudova, kao i Centar za mirenje te Pravosudna akademija. Ulaganje je, prema Vladinoj procjeni iznesenoj u zadnjoj verziji nacionalnog plana oporavka, vrijedno oko 511 milijuna kuna, a rok za provedbu je lipanj 2026.
No, iskustvo s gruntovnicom, čija je obnova pa onda i preseljenje mjesecima kasnila, otvara logično pitanje: ako je sa samo jednom zgradom bilo toliko peripetija, što će tek biti kad krene realizacija ovako ambiciozne investicije?