Država potrošila 158 milijuna kuna za sanaciju Studentskog centra. Sad su opet izabrali direktora uhvaćenog u čudnom trošenju novca
Ono što je trebao biti kristalno čist novi početak nakon sanacije, otvorilo je nova pitanja o tome u kojem smjeru ide i kako će se voditi SC
Nakon upumpanih 157,9 milijuna kuna javnog novca te punih osam i pol godina, zagrebački Studentski centar u srpnju je izašao iz procesa sanacije i iz državnih je vraćen u ruke Sveučilišta u Zagrebu. Sanacijskog upravitelja Mirka Bošnjaka, na čelu SC-a naslijedio je – ravnatelj Mirko Bošnjak, čovjek više od pet godina zadužen za sanaciju nagomilanih dugova SC-a prema dobavljačima, koja i danas vuče nerazjašnjene repove. Tako proizlazi iz povjerljivog dokumenta Ministarstva financija o nadzoru nad SC-om, do kojeg je došao Telegram.
Gomile novca koje su se iz proračuna slijevale za sanaciju, trošile su se i na redovne troškove SC-a nastale nakon ulaska u sanaciju. Proračunski nadzornici utvrdili su i da su zaposlenicima SC-a isplaćivane stimulacije na plaće bez ikakvih utvrđenih kriterija, samo na lijepu riječ nadređenih. Osim sanacijskih repova – kojima se već tri godine bave policija i državno odvjetništvo – oko detalja izbora Bošnjaka za redovnog ravnatelja vlada svojevrstan zavjet šutnje. Rektor Damir Boras, zadužen za izbor, samo potvrđuje da je izabran Bošnjak i za ostalo nas upućuje na SC.
Istovremeno, Bošnjak ne želi s javnošću podijeliti svoj program – viziju poslovanja SC-a u četverogodišnjem razdoblju – s kojim je pobijedio na natječaju. Taji se i ime njegovog protukandidata kao da je riječ o strogo čuvanoj državnoj tajni, a ne uobičajenom javnom natječaju u javnoj instituciji. Ono što je trebao biti transparentan, kristalno čist novi početak nakon druge sanacije SC-a u posljednjih dvadeset godina, otvorilo je samo nova pitanja o tome u kojem smjeru ide i kako će se voditi SC. I hoće li za nekoliko godina opet trebati sanaciju.
Klizni dug na teret poreznih obveznika
A friško završena sanacija i dalje nije zatvorena priča. Od trenutka pokretanja državne akcije spašavanja (pre)zaduženog SC-a u siječnju 2013., vrlo se dobro znalo da će ju platiti porezni obveznici, no posve je nejasno ostalo koliki je stvarni razmjer dugova. Sve se to može iščitati iz povjerljivog dokumenta proračunskog nadzora Ministarstva financija nad SC-om, u čijem je posjedu Telegram.
U njemu stoji kako su predviđena sredstva za sanaciju rasla od početnih 121 milijun kuna na 151 milijun kuna, a na kraju je iz državnog proračuna ukupno isplaćeno gotovo 158 milijuna kuna. Od tog je iznosa, navodi se u povjerljivom dokumentu, utrošeno nešto više od 100 milijuna kuna za obveze obuhvaćene sanacijskim dugom, tj. “za podmirenje obveza čije je dospijeće bilo do 31.12.2012.”.
Sanacijski novac za tekuće troškove
Ministarstvo financija u nalazu tvrdi kako je dobar dio sredstava zapravo utrošen nenamjenski i navodi iznos od 42,8 milijuna kuna potrošenih za podmirivanje tekućih obveza nastalih od 2013. do 2017. Naime, novac iz sanacije bio je namijenjen dugovima nastalima do 31. prosinca 2012., a spomenutih 42,8 milijuna kuna potrošeno je na svakodnevno poslovanje SC-a koje bi se u regularnim okolnostima pokrivalo iz vlastitih prihoda.
K tome, još je 15 milijuna kuna sanacijskog novca otišlo za pokriće gubitaka nastalih zbog rekonstrukcije studentskog doma Cvjetno naselje 2015. godine. Tako je sanacija ispala prava proračunska kasica-prasica. Njome se bavi i Županijsko državno odvjetništvo, odakle nam je potvrđeno kako su izvidi – već treću godinu – i dalje u tijeku. Nije žurba.
Stimulacije na lijepu riječ
Proračunski nadzor SC-a, proveden 2018. po nalogu ministra Zdravka Marića, bilježi i da su sanacijski upravitelji – prvo Pejo Pavlović, pa od 2016. Mirko Bošnjak – svojim zaposlenicima isplaćivali stimulativni dio plaće; u sanacijskim godinama, od 2013. do 2017., isplaćeno im je 2,8 milijuna kuna bruto stimulacija. Problem je u tomu što su se stimulacije isplaćivale samo na pisani prijedlog nadređenih, bez korištenja ikakvih utvrđenih kriterija, stoji u nalazu Ministarstva financija. Iz primjera koje u nadzoru navode, očigledno je da je za stimulaciju na plaću bila dovoljna tek lijepa riječ nadređenog.
Nejasnim stimulacijama bavila se i Državna revizija. Prema njihovom nalazu, stimulacije su se isplaćivale i tijekom 2018. kada je radnicima SC-a isplaćeno još 1.892.218 kuna stimulacija. Iako je proračunski nadzor SC-u naložio donošenje kriterija za obračun i isplatu stimulativnog dijela plaće, u narednim godinama to se nije dogodilo. Dapače, kako Telegram doznaje iz izvora u SC-u, ovi kriteriji – unatoč upozorenjima institucija – do danas nisu doneseni. U pozadini je dugogodišnja nemogućnost dogovora uprave SC-a sa sindikatima o kriterijima.
Sve to Telegramu potvrđuje i novi-stari šef SC-a Bošnjak. U isplatama stimulacija, kaže, ravna se Pravilnikom o plaćama i drugim primanjima radnika SC-a, no bez nužnih kriterija. S krajem ove godine, dodaje, istječe aktualni kolektivni ugovor pa se, kako kaže, nada “da će novi reprezentativni sindikati prepoznati kvalitetne temelje i preduvjete koje je poslodavac postavio donošenjem nove sistematizacije radnih mjesta”. Stimulacije, dodaje, isplaćuje radnicima za dodatne poslove koje obavljaju; to im je, kaže, isplativije od zapošljavanja novih radnika.
Pitali smo kako je to novac utrošen ‘strogo namjenski’
Inače, netom prije (re)izbora za čelnu osobu SC-a, Bošnjak krajem listopada daje intervju sveučilišnoj tiskovini Universitas o “pozitivnim poslovnim rezultatima” koji su doveli do prestanka sanacije SC-a. Tamo je ustvrdio kako je sav sanacijski novac potrošen “strogo namjenski”. Na tom smo ga tragu upitali da pojasni tu izjavu, s obzirom na nalaz proračunskog nadzora o 15 milijuna kuna sanacijskog novca utrošenog na gubitke zbog rekonstrukcije Cvjetnog naselja i 42,8 milijuna kuna utrošenih na podmirivanje tekućih, nikako sanacijskih – obveza.
Na to pitanje nije odgovorio, već je – bez pojašnjenja – dostavio tablicu iz povjerljivog nadzora Ministarstva financija sa specifikacijom utrošenih sanacijskih sredstava. Točnije, tablicu iz nadzora koji je utvrdio trošenje sanacijskih sredstava na troškove koji nisu bili dio sanacijskog duga.
Bošnjak ne dostavlja program rada i poslovanja
Kako nas je rektor Boras, šef Upravnog vijeća SC-a, za pitanja o natječaju kojim je izabran novi-stari ravnatelj uputio na SC, Bošnjaka smo zamolili da nam kaže tko je na natječaju bio njegov protukandidat i da nam dostavi svoj i program rada protukandidata. Šef SC-a ovdje se pozvao se na GDPR i kazao kako ne bi bilo zakonito da komentira kandidata za ravnatelja.
“Gospodina ne poznajem, nemam informacije o njegovom programu”, poručio nam je i, nakon rektora, ostavio nas u nemogućnosti službenog dolaska do jednostavnih informacija o natječaju za ravnatelja. Nije nam dostavio niti vlastiti program rada s kojim je izabran. Doduše, poručio nam je da njegov program broji 53 stranice i uz to nam dostavio tek naslovnu stranicu programa i stranicu s numeriranim sadržajem poglavlja programa.
Bošnjaka smo pitali i osjeća li odgovornost da transparentno, vrlo detaljno i javno prezentira plan svoga rada u iduće četiri godine s obzirom na dugogodišnju i basnoslovno skupocjenu sanaciju SC-a koju su platili građani. “Molim, ako želite, pošaljite mi pitanje; koji segment poslovanja SC-a Zagreb je predmet vašeg interesa, rado ću Vam odgovoriti u živo i prezentirati kako sam taj segment poslovanja u programu obradio”, pozvao nas je Bošnjak na prezentaciju in vivo.
Sada je i autonomija bitna
Ali nam je zato poručio kako je Vlada donijela odluku o prestanku sanacije nakon prihvaćanja recentnih financijskih izvješća SC-a “što sve potvrđuje pravi smjer i kvalitetan način vođenja poslovanja ranije sanacijske uprave, vršitelja dužnosti ravnatelja, a sada i ravnatelja Studentskog centra”. Dodao je i kako sva financijska izvješća “pokazuju kontinuirani rast viška prihoda nad rashodima za vrijeme mojeg mandata”. I o tome nam je dostavio tablicu.
Istaknimo i kako je Bošnjak u već spomenutom intervjuu tiskovini Universitas objasnio da o SC-u sada, kada je pod Sveučilištem, brine Upravno vijeće. Ono, pojasnio je, komunicira s nadležnim ministarstvom oko polaganja računa, “s time da je bitno pritom napomenuti da se vodi računa i o sveučilišnoj autonomiji jer smo ipak sastavnica Sveučilišta”. U daljnjem polaganju računa, dakle, poteže pitanje (široko tumačene) autonomije. Ona ipak nije bila toliko bitna kad je trebalo zaroniti u džepove poreznih obveznika i poravnati SC-ov sanacijski dug kojim se još uvijek bave policija i državno odvjetništvo.