Politika & Kriminal

Država priprema porezni Big Brother. A podatke o vlastitim troškovima opsesivno skrivaju

Vuk Vuković kaže kako jako zaostajemo za drugim zemljama po pitanju objave podataka

FOTO: Telegram ilustracija

Hrvatska administracija vrlo je revna i troši velike resurse kada treba kontrolirati punjenje proračuna, pa ćemo tako do kraja godine dobiti napredniji sustav fiskalizacije. Prema onome što se za sada zna, taj bi sustav trebao funkcionirati kao svojevrsni fiskalni Big Brother jer će se potrošnja moći pratiti čak i po artiklima, pa će Porezna znati koliko je u nekoj trgovini na određeni dan prodano, na primjer, banana.

No, s druge strane, kada su u pitanju oni koji troše proračunski novac, onda je do podataka teško doći. Ili podaci nisu objavljeni, ili su u takvom obliku da su široj javnosti praktički beskorisni. Dovoljno se sjetiti nedavnih rasprava o tome koliko ljudi radi u javnom sektoru – 200, 300 ili 400 tisuća ljudi – da bi shvatili koliko su široj javnosti takvi podaci nedostupni, a bilo bi logično da se do tih brojki dođe s dva klika mišem na internetskoj stranici nekog ministarstva ili Vlade.

Ali, zato ćemo do kraja godine, barem kako je najavio Saša Bilić, direktor državne IT firme APIS, dobiti nadogradnju postojećeg sustava fiskalizacije koji će poreznicima dati još dublji uvid u potrošnju. Dosadašnji sustav je omogućavao praćenje prema lokaciji poreznog obveznika, što je omogućavalo analizu podataka na razini općina, gradova i županija.

Porezna kaže da nadograđuju sustav

“Već neko vrijeme imamo intenzivne razgovore s Poreznom upravom, ministarstvom financija i gospodarstva za nešto što zovemo paušalno fiskalizacija 2.0, a mogla bi biti gotova do kraja godine. Mogli bi znati potrošnju po kategorijama i artiklu, ali i prevare”, rekao je Bilić u izjavi za Nova TV.

Poslali smo upit APIS-u kako bi doznali više detalja o tom novom sustavu, no oni su nas uputili na Poreznu upravu iz koje smo dobili prilično neodređeni odgovor – da sustav neprestano nadograđuju.

“Sustav fiskalizacije se neprestano nadograđuje, podaci se kontinuirano analiziraju i koriste za što bolje praćenje prometa obveznika fiskalizacije. Tako je posljednjom izmjenom Zakona definirana fiskalizacija pratećih dokumenata i fiskalizacija samoposlužnih uređaja. Nadalje, u narednim razdobljima Porezna uprava će kao i do sada raditi na unapređenju sustava fiskalizacije, a sve u cilju prikupljanja, evidentiranja, obrade i provjere podataka bitnih za utvrđivanje porezne osnovice i naplate poreza, doprinosa i drugih javnih davanja”, stoji u odgovoru Porezne uprave.

Putni nalozi, IT usluge i plaće zaposlenika

Ekonomist Vuk Vuković nedavno je objavio zahtjev za povećanjem transparentnosti rada države na svim razinama. Od objave podataka o troškovima jedinica lokalne samouprave do troškova agencija i javnih kompanija. Vuković kaže da je nesrazmjer koji je prisutan između podataka koje administracija prikuplja o poreznim obveznicima, i s druge strane, dostupnosti informacija koje su o administraciji i njihovoj potrošnji dostupne javnosti – prije svega nepravedan.

“Nemam ništa protiv toga da Porezna prati sve transakcije i time sprječava malverzacije, ali onda bi oni trebali biti prvi koji će biti potpuno transparentni prema svim građanima koji redovito plaćaju poreze, bilo kroz doprinose i plaće, potrošnju, trošarine, ili dobit. Porezna bi prva morala prikazati sve na što oni troše i kako troše, od putnih naloga i ručkova do javnih nabava IT usluga koje često plaćaju, ali i kolike su bruto plaće svih njihovih djelatnika”, kaže Vuković.

“Ništa od toga nije protivno GDPR-u, jer ovdje se radi o javnoj ovlasti i tu nastupa Zakon o pravu na pristup informacijama kao i hrvatski ustav. Osim toga Porezna bi morala biti transparentna u prikazu što rade njezini inspektori, i koji su njihovi KPI-jevi (ključni pokazatelji uspješnosti op.a.), da svaki od njih bude odgovoran prema građanima koje kontrolira. Takva razina međusobne odgovornosti ključ je dobre demokracije. Zato je transparentnost bitna”, kaže.

Jako zaostajemo za ostalim zemljama

Nedostupnost podataka predstavlja veliki problem i znanstvenicima. “Problem kod nas je što ako se neki podatak i skuplja do njega je gotovo nemoguće doći ili uopće nije lako pretraživ. Primjeric,e javne nabave su sve dostupne na registru javnih nabava u Narodnim novinama. Ta je baza užasno nepregledna i teška za korištenje, jer se svaka nabava mora posebno otvarati u novom dokumentu. Ovo je samo kap u moru problema domaćim istraživačima koji nemaju nikakve šanse doći do podataka osim ako nemaju jače IT vještine da sami kopaju i skidaju što se može skidati”.

“A ako zatražite nešto pozivajući se na Zakon o pristupu informacija često znate dobiti odgovor da ‘zbog prevelikog obujma zahtjeva on ne može biti ispunjen’. Jasno je i zašto – jer su im podaci nestrukturirani”, kaže Vuković.

Osim toga, zbog nesređenosti podataka jasno je i da se odluke donose na temelju “osjećaja” a ne na temelju podataka. “U Hrvatskoj javnoj upravi nitko očito ne donosi odluke na temelju podataka. Sve je stihija. Jako zaostajemo za razvijenim demokracijama i u polju digitalizacije i u polju dostupnosti i pristupa podacima”, zaključuje Vuković.

Za još članaka poput ovog, prijavite se na Telegramove newslettere

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu