Država pripremila zakon za starije od 65 godina, dat će im minimalnu mirovinu od 800 kuna

Riječ je o nacionalnoj mirovini koja bi se odnosila na one koji u RH žive već 20 godina i nemaju uvjete za odlazak u mirovinu

Josip Aladrović
FOTO: Igor Soban/ PIXSELL

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava ubrzano radi na donošenju novog zakona o nacionalnoj mirovini, koji bi se, kako su otkrili, u siječnju ili veljači trebao naći u redovitoj saborskoj proceduri.
Do tada svoj glas o tri opcije koje nudi trebali bi dati i stručnjaci sastavljene radne skupine, piše Večernji list.

Prema svakoj od tih varijanti, nacionalne će se mirovine za starije od 65 godina uvesti od početka 2021., a pravo na njih imat će hrvatski državljani koji imaju najmanje 20 godina neprekidnog prebivanja u Hrvatskoj. Nacionalna bi mirovina iznosila 800 kuna mjesečno, a ovisno o kriterijima, na nju bi moglo računati između 8000 i 22.000 građana koji nemaju drugih prihoda.

Minimalna mirovina ili zajamčena naknada

Razlog zbog kojeg će iznositi tek 800 kuna, navode u Ministarstvu jest činjenica da ta mirovina ne smije biti demotivirajuća za građane da svoj materijalni status u starosti pokušaju popraviti stjecanjem redovne mirovine, koja za minimalnih 15 godina staža iznosi oko 1020 kuna.

Osim toga, u Hrvatskoj se isplaćuje i zajamčena minimalna naknada koju prima oko 72.000 građana, među kojima je oko 8000 osoba starijih od 65 godina. Zajamčena minimalna naknada za radno nesposobnog samca iznosi 920 kuna, a na osobe koje je primaju primjenjuje se i imovinski cenzus. Prema informacijama državne tajnice Majde Burić, građani neće moći istovremno primati i nacionalnu mirovinu i zajamčenu minimalnu naknadu. “Nakon smrti primatelja naknade država preuzima njegovu eventualnu imovinu, kod nacionalne mirovine toga ne bi bilo”, objašnjava Burić.

Tri moguća rješenja

Radna skupina bira između tri moguća rješenja. Prema prvom prijedlogu, novu nacionalnu mirovinu dobili bi građani koji mjesečno raspolažu s manje od 800 kuna prihoda, što se dokazuje dohodovnim cenzusom bez primanja drugih članova kućanstva. Takvih je oko 22.700 starijih , a za njih bi država u 2021. izdvojila 139 milijuna kuna.Druga je mogućnost da se provjeravaju imovina i prihodi svih članova kućanstava i u tom bi slučaju potencijalni broj korisnika bio oko 8000, a država bi u 2021. za njih trebala izdvojiti 56 milijuna kuna.

U trećoj varijanti država ne bi provjeravala vrijednost imovine, nego bi se pravo na mirovinu vezalo uz dohodovni cenzus. Tko ima manje od 800 kuna na mjesec može računati na isplatu nacionalne mirovine u tom iznosu. Za tu bi varijantu državi 2021. trebalo 100 milijuna kuna.