Nekad je nužno odabrati stranu

Država uporno odbija Građanski odgoj i besplatne uloške. Pa ih uvode samo sredine koje razumiju koliko su važni

U aktualnom nedostatku inicijative s nacionalne razine, angažiraju se odgovorni gradovi i županije

FOTO: Tomislav Miletic/Pixsell

Uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja kao zasebnog predmeta u škole i besplatni ulošci i tamponi za učenice, priče su o kojima na Telegramu volimo reći da guraju društvo naprijed. Takve su priče, međutim, u Hrvatskoj iznimke. Za njih na nacionalnoj političkoj razini nema sluha pa ih na sebe preuzimaju odgovorne lokalne sredine. Grad Rijeka već šestu godinu u svojim osnovnim školama provodi Građanski odgoj i obrazovanje kao izvannastavnu aktivnost, a njihov model zasad je preuzelo devet gradova i tri županije.

Prijedlog saborske zastupnice Anke Mrak Taritaš da se, pak, stopa PDV-a na ženske higijenske potrepštine smanji na pet posto, većina je u Hrvatskom saboru nedavno odbila. Na ozbiljan problem menstrualnog siromaštva – o kojemu govori važno istraživanje udruge PaRiter – reagirale su odgovorne jedinice lokalne samouprave i u svojim školama osigurale učenicama besplatne uloške i tampone. U situaciji izostanka (političke) volje na nacionalnoj razini, mogu li lokalne sredine – odozdo – donijeti promjenu koja će se kapilarno širiti Hrvatskom?

Izvannastavna aktivnost kao odgovor na manjkavost

Razgovaramo sa zagrebačkim profesorom filozofije Tomislavom Reškovcem, odnedavno predsjednikom povjerenstva koje će formirati izvannastavni predmet Građanskog odgoja za zagrebačke osnovne i srednje škole. I Zagreb će, podsjetimo, svojim učenicima uskoro ponuditi GOO kao izvannastavnu aktivnost. Reškovac kaže da model izvannastavne aktivnosti ima svoje prednosti – prilagodljiviji je učenicima i pruža puno više slobode u izvedbi – ali i jedan bitan nedostatak. Njime je, naime, obuhvaćen samo dio učenika koji iskaže volju.

“Mislim da bi dugoročan cilj u ovoj zemlji trebao biti da u Građanskom odgoju i obrazovanju sudjeluju svi učenici”, kaže. To je, međutim, u domeni nacionalne (obrazovne) politike. Prehrabro je, dodaje odmah profesor, reći da u hrvatskim školama imamo GOO kroz međupredmetnu temu uvedenu u sklopu Škole za život; njegova provedba varira, ovisi od škole do škole, od profesora do profesora. Baš zbog manjkavosti međupredmetne provedbe u praksi, poseže se za formiranjem izvannastavne aktivnosti.

Reškovac: ‘Nisu se jednom stvari proširile odozdo’

Stvaraju li se, na tom tragu, progresivni izolirani otoci u dijelovima Hrvatske, dok u drugima nema nikakvog pomaka u obrazovanju za odgovorno i aktivno građanstvo? “Jednim dijelom jest tako, ali dugoročno sam ipak optimističan zahvaljujući dugogodišnjem iskustvu. Nije se jednom dogodilo da neke dobre stvari krenu i prošire se iz dvije-tri škole, a ne odozgo. Jasno, tim horizontalnim širenjem im treba puno više vremena”, objašnjava.

“Ako centralna vlast ne radi, može se reći – ništa se ne događa i točka. S druge strane, opcija je vidjeti što se može napraviti na lokalnoj razini i računati na kapilarno, horizontalno širenje. Oni koji, primjerice, Građanski odgoj vide kao važnu stvar, sami pokušavaju ono što se da”, ističe Reškovac. Slično se dogodilo i nakon što je Sabor odbio sniziti stopu PDV-a na ženske higijenske potrepštine na pet posto.

Samoinicijativne promjene hrabrih pojedinaca

Marinella Matejčić, koordinatorica programa za ženska prava i reproduktivnu pravdu riječke udruge PaRiter, za Telegram kaže kako niz institucija i jedinica lokalne i regionalne samouprave pokazuje kako Hrvatsku čine i ljudi koji doista promišljaju, proaktivni su i djeluju na adresirani problem. Pa su besplatne menstrualne potrepštine zasad osigurane za učenice u gradovima Rijeci, Karlovcu, Lepoglavi, Varaždinu, Sisku i Čavlima, zatim za srednjoškolke u Krapinsko-zagorskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, a uključio se i niz samih srednjih škola te Institut za društvena istraživanja u Zagrebu.

Dok pojedinci i pojedinke djeluju, Vlada Republike Hrvatske i dalje odbija smanjiti porez na menstrualne potrepštine….

Posted by Udruga PaRiter on Tuesday, November 16, 2021

 

“U svim ovim institucijama rade i djeluju ljudi koji su shvatili da mogu mijenjati stvari nabolje na svojim mikro-lokacijama i olaškati teret onima koje mjesečno krvare. Mi vjerujemo da je ovo samo dio inicijativa koje su se dogodile kao odgovor na rezultate istraživanja o menstrualnom siromaštvu kojeg smo provele krajem 2020. godine i da će ova lista narasti”, kaže nam Matejčić. Interesantno je, dodaje, da ih iz lokalnih samouprava niti škola nisu kontaktirali; sve ove promjene nastale su, ističe, samoinicijativno od strane hrabrih pojedinaca i pojedinki.

Promjena radi samo jednog istraživanja

Matejčić kaže i kako je nevjerojatno da je tolika promjena nastala radi samo jednog istraživanja. Nevjerojatno je, veli, i da su došle do toga ne samo da se u Saboru raspravlja o menstruaciji, već i do toga da je HDZ napisao zaključak u kojemu spominju sintagmu menstrualno siromaštvo. “I još predlažu Vladi rok od šest mjeseci kako bi se pripremile potrebne analize kako bi se poduzele potrebne aktivnosti za otklanjanje problematike menstrualnog siromaštva”, navodi Telegramova sugovornica.

Kakva god ispadne računica u HDZ-ovoj analizi, Matejčić kaže da će u suradnji s partnericama i partnerima i dalje raditi na tome da se porez na menstrualne potrepštine smanji. “Smanjenje poreza je i jedna snažna poruka da Vlada RH građanke ove zemlje ipak ne smatra drugotnima i da je žensko dostojanstvo važno. Da, čak i u one dane u mjesecu. Ili, kako mi volimo reći, kada – imamo menstruaciju”, zaključuje.

Istraživanja su jasna

Inače, istraživanje udruge PaRiter s kraja 2020. pokazalo je da trećina žena u Hrvatskoj štedi na ulošcima jer su im preskupi. Dio žena, zbog previsokih cijena, kupuje manje kvalitetne menstrualne potrepštine, a više od 10 posto građanki Hrvatske nije u mogućnosti kupiti dovoljno uložaka da bi ih redovito mijenjale. Podjednak postotak njih ne može si uopće priuštiti uloške.

S druge strane, istraživanje o provedbi tzv. riječkog modela Građanskog odgoja pokazuje da učenici upisuju GOO jer žele iskusiti nešto drukčije i jer im se čini da se tu obrađuju zanimljive teme. Predmetu daju prosječnu ocjenu 4,53 i iskazuju da se nakon sudjelovanja u GOO-u osjećaju osnaženi. Na ove, kao i podatke o menstrualnom siromaštvu, u aktualnom nedostatku inicijative s nacionalne razine reagiraju odgovorne lokalne sredine. Zasad, dakle, preostaje pouzdati se u kapilarno širenje.