Državna revizija je istražila poslovanje političkih stranaka, a ovo je 12 najzanimljivijih stvari koje su otkrili

Hrvatske političke stranke su u 2014. imale 221 zaposlenika, uprihodovale su oko 115 milijuna, a potrošile 117,5 milijuna kuna, što znači da su u minusu bile 2,7 milijuna kuna, pokazuje financijska revizija što ju je obavio Državni ured za reviziju.

1. Koje su najčešće nepravilnosti?

Revizija je ‘pregledala’ 30 stranaka (14 parlamentarnih i 16 izvanparlamentarnih), šest nezavisnih saborskih zastupnika i dvoje nezavisnih lokalnih vijećnika te utvrdila već viđene nepravilnosti: slabosti u planiranju, računovodstvenom poslovanju i trošenju sredstava. Dio stranaka u financijskim izvještajima iskazuje podatke koji nisu točni i istiniti, a dio ne zna koje ih lokalne jedinice trebaju financirati, niti koliko im duguju itd. Cilj revizije nije puko zbrajanje prihoda i rashoda, nego prije svega provjera istinitosti financijskih izvješća, pravilnosti stjecanja prihoda, provjera primjene zakona.

2. Tko je u minusu, a tko u plusu?

Stranke su u 2014. raspolagale s manje novca nego u 2013., kada se u stranačke blagajne ‘slilo’ 130 milijuna kuna, potrošeno 144,4, pa je manjak bio 14,3 milijuna kuna.

Iako je , zbrojeno, 30 stranaka 2014. zaključilo s minusom, u stvarnosti prilike se razlikuju od stranke do stranke. Gledaju li se tada parlamentarne stranke, u plusu su bili SDP (6, 1 milijun), HNS, HSU, SDSS, Laburisti, IDS, u minusu HDZ (10 milijuna), HDSSB, HSSS, HSP-AS.

3. Najviše dobile stranke koje su u Saboru

Glavni dio kolača od 115 milijuna kuna pripao je strankama zastupljenim u Saboru (108,6 milijuna), od 6,2 milijuna, koliko je dijelilo 16 izvanparlamentranih stranaka, četvrtinu je (1,5 milijuna) ‘povukao’ HSLS čime je u prihodima premašio čak četiri stranke čiji su zastupnici sjedili u Saboru.

4. SDP dobio najviše iz državnog proračuna

Najviše novca, 53,5 milijuna kuna, stranke su dobile iz državnog, potom iz lokalnih proračuna (42 milijuna), pa članarina (8,8 milijuna) i donacija (4,9 milijuna). Za primjetiti je da su donacije, u odnosu na godinu prije, kad su iznosile čak 11 milijuna kuna, bitno podbacile. To se dijelom može pripisati činjenici da su u 2013. održani lokalni izbori, a pred izbore se donatori uvijek probude.

Zahvaljujući brojnim zastupnicima, SDP je iz državnog proračuna ‘povukao’ čak 25 milijuna kuna, HDZ svega 17,7 milijuna, HNS 4,4 milijuna.

5. Iz lokalnog proračuna najviše HDZ-u

Podatak da je iz lokalnih proračuna dobila 12,2 milijuna kuna, govori da je HDZ kontrolirao glavninu županija, gradova i općina, jer SDP je na isto ime dobio 8,9 milijuna. Gotovo četiri milijuna kuna pripalo je HSS-u.

6. HDZ najviše dobio i od članarina…

HDZ može biti zadovoljan revnošću i brojnošću članstva, od članarina je prikupio 3,2 milijuna, SDP 2,1, a HNS 1,7 milijuna kuna.

7. …ali i od donatora

I donatori su voljeli HDZ, u čiju se blagajnu slila polovica (dva milijuna) svih donacija danim parlamentranim strankama. No, donacijama od 390.000 odnosno 370.000 kuna mogli su biti zadovoljni i izvanparlamentrani Nacionalni forum Nikice Gabrića i Hrvatska zora Milana Kujundžića.

8. Najviše potrošio HDZ

Glavninu od ukupno 117,5 milijuna potrošilo je 14 parlamentranih stranaka, najviše HDZ (42,8 milijuna), SDP (33,3 milijuna) i HNS (10 milijuna).

Krajem 2014. političke stranke zapošljavale su 221 osobu, dvije više nego godinu prije, a na njihove plaće ‘otišlo’ je 25,8 milijuna kuna. Po rashodima za zaposlene, (a time i njihovom brojnošću) prednjačio je HDZ (10,8 milijuna), a slijedili ga SDP (6,4 milijuna) i HNS (3,6 milijuna kuna).

Od 30 analiziranih stranka 12 ih nije imalo zaposlene, među njima i parlamentarni DC, ali i izvanparlamentarni BUZ, HČSP, Most nezavisnih lista…

Stranke su u 2014. raspolagale uredskom i komunikacijskom opremom, automobilima i sl. vrijednom 46 milijuna kuna, u bankama i blagajnama imale su 25,5 milijuna kuna.

9. Kerum nije održao stranačku skupštinu

Revizija, čiji rad ima i pedagoške elemente, provjerila je kako se ispunjavaju preporuke dane godinu prije: gotovo 60 posto naloga i preporuka je ispunjeno, 34 posto nije.

Nakon nekoliko razina analize, Revizija je kod Hrvatske građanske stranke Željka Keruma utvrdila da u 2014. nije održana stranačka skupština, kojoj predsjednik Kerum i Glavni odbor nisu podnijeli izvješća.

10. Četiri stranke nisu imale unutarnju kontrolu

Četiri političke stranke: Bošnjačka demokratska stranka, A-HSS, Hrast – pokret za uspješnu Hrvatsku i Gabrićev Nacionalni forum nisu uspostavili sustav unutarnje kontrole, detektirane su im slabosti u planiranju, računovodstvenom poslovanju i trošenju sredstava.

11. Jedini nisu donijeli godišnji program rada

Gabrićev Forum bila je jedina stranka koja nije donijela godišnji program rada za 2014., HSP-AS i A-HSS to nisu učinili u propisanom roku. Za BDSH, DC, HGS i PGS revizija nije mogla utvrditi da su im troškovi povezani s ciljevima utvrđenim godišnjim programom rada i financijskim planom.

12. Tko je dobio nepovoljno mišljenje, a tko uvjetno ili bezuvjetno

Nakon svega, Revizija je dala nepovoljno mišljenje A-HSS-u i Bošnjačkoj demokratskoj stranci Hrvatske., dala je 14 uvjetnih (DC, Hrast, HČSP, HGS, HSS, HSLS. OraH itd.) i 14 bezuvjetnih mišljenja, među njima i za najveće političke sranke.

Bez zamjerki Revizije prošli su i nezavisni zastupnici Jakša Baloević, Vladimir Bilek, Veljko Kajtazi i Furio Radin, uvjetno mišljenje dobili su Ivan Grubišić i Šandor Juhas.

Grubišiću zamjera da poslovne događaje nije evidentirao po načelima urednog knjigovodstva i da se evidentirani i plaćeni izdaci odnose na njegove osobne potrebe.

Koliko je revizijski posao opsežan, govori podatak da su revizijski postupci za političku 2014. trajali od travnja do prosinca 2015. godine