Državni inspektorat nakon Telegramovog otkrića: ‘Mega tvrtka Osatina nije smjela raspršiti otpad po oranicama’
Telegram je primio odgovor iz inspektorata nakon provedenog nadzora
Nešto manje od dva mjeseca prošlo je kako je Telegram objavio tekst o ogromnoj količini kamene vune i plastičnih vezica koje je tvrtka Osatina Grupa iz Viškovaca kraj Đakova prvo nagomilala uz autocestu A5, na vodozaštitnom području, a potom ih zaorala u obližnje njive, dobili smo odgovor Državnog inspektorata čija je inspekcija zaštite okoliša, nakon Telegramova teksta ondje obavila nadzor.
“Inspekcija zaštite okoliša Državnog inspektorata obavila je inspekcijski nadzor odlaganja kamene vune i plastike iz staklenika na području općine Satnica Đakovačka. U slučaju kada određena tvar ili predmet postaje otpad, odnosno kada ih posjednik odbacuje, dužan ga je predati osobi koja je ovlaštena za preuzimanje otpada odnosno koja obavlja djelatnost gospodarenja otpadom.
S obzirom na to da nije postupljeno sukladno navedenome, Inspekcija zaštite okoliša je podnijela prekršajni nalog zbog postupanja”, stoji u odgovoru Državnog inspektora na naš upit od 16. veljače, a kojeg smo zaprimili 12. travnja.
I poljoprivredna inspekcija je obavila nadzor
Inspektorat se pritom poziva na članke 44. i 170. Zakona o održivom gospodarenju otpadom koji kažu kako je “proizvođač otpada i drugi posjednik otpada dužan predati svoj otpad osobi koja obavlja djelatnost gospodarenja otpadom prema ovom Zakonu”, te da će se novčanom kaznom u iznosu od 150.000 do 400.000 kuna kazniti za prekršaj pravna osoba (a to je u konkretnom slučaju Osatina Grupa) koja s ostatkom proizvodnje postupa kao s nusproizvodom, a nije ishodila potvrdu Ministarstva o upisu u očevidnik nusproizvoda.
Također, novčanom kaznom od 50.000 do 100.000 kuna kaznit će se odgovorna osoba koja je postupila suprotno spomenutom Zakonu, odnosno koja je s kamenom vunom i plastičnim vezicama postupila kao s nusproizvodom, a da on nije upisan u očevidnik.
“Nadalje, na spomenutoj lokaciji nadzor je obavila i poljoprivredna inspekcija, a vezano uz okolnost zaštite poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja. Nadzorom je utvrđeno da se na poljoprivrednom zemljištu zaorava usitnjen supstrat od kamene vune i plastičnih vezica, korištenih u stakleničkoj proizvodnji. U svezi utvrđene nepravilnosti, onečišćenja i oštećenja poljoprivrednog zemljišta, pokrenut je prekršajni postupak protiv pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi”, stoji također u odgovoru Državnog inspektorata.
Otpad se uz autocestu nalazio najmanje mjesec dana
No, s obzirom na to da se ne navode članci koji su prekršeni, nepoznato je kakve kazne Osatina Grupa i njene odgovorne osobe mogu očekivati, naravno, ako sumnje i nalaze Državnog inspektorata potvrdi Prekršajni sud.
Kad je Telegramov novinar sredinom veljače, nakon poziva nekoliko uznemirenih mještana Satnice Đakovačke posjetio mjesto uz Autocestu A5, na dijelu između Đakova i Osijeka, kamena vuna i plastične vezice kojima su povezane stabljike rajčice, paprike i drugog povrća uzgajanog u staklenicima, nalazili su se na dužini od bar 200 metara. Gomila je bila visoka nekih metar i pol i široka oko dva metra. Kako je danima prije toga padala kiša, ispod tona i tona kamene vune stvarale su se lokve žuto smećkaste tekućine koje su širile neugodan vonj.
A prema odgovoru Hrvatskih autocesta, taj se otpad uz autocestu, nalazio bar mjesec dana. Zanimljivo, uklanjanje otpada i to ekspresno, počelo je tek nakon što je Telegram poslao upit Osatina Grupi, tražeći objašnjenje o kakvom se otpadu radi i zašto je ondje ostavljen, umjesto da je predan na zbrinjavanje. Naravno, odgovor nismo dobili.
Tvrdili su da je riječ o neistinitim informacijama
Članak 167. Zakona o održivom gospodarenju otpadom propisuje stroge kazne za pravne osobe ukoliko se gospodarenje otpadom provodi na način koji dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i koji dovodi do štetnih utjecaja na okoliš, čak ako time nisu ugrozili kakvoću zraka, tla, podzemlja, vode ili mora trajnije ili u znatnoj mjeri ili nisu ugrozili životinje, bilje ili gljive u znatnoj mjeri ili na širem području ili nisu ugrozili zdravlje ljudi. Tu su kazne od 300.000 do 700.000 kuna. Odgovorna osoba pak, može biti kažnjena u iznosu od 50.000 do 100.000 kuna, odnosno kaznom zatvora do 60 dana.
Činjenica je da se ogromna gomila kamene vune i plastike više od mjesec dana nalazila uz oranice u vlasništvu Osječko-đakovačke županije i dugogodišnjem najmu Osatina Grupe, te da je potom zajedno s plastikom zaorana u njive, te da se sve to događalo na vodozaštitnom području. Postavlja se stoga pitanje jesu li kazne, ukoliko naravno budu potvrđene, preblage.
U međuvremenu Osatina Grupa reagirala je na Telegramov tekst tvrdeći kako je “riječ je o neistinitim informacijama, budući se ne radi o otpadu, a samim time nema niti govora o nekakvom ekocidu, što se vrlo lako može utvrditi uzorkovanjem i provjerom sastava navedenog materijala, odnosno i samog tla od strane nadležnih institucija”. No, kao što smo vidjeli “nadležne institucije”, odnosno Državni inspektorat ne misle tako.
Inspekcija zaštite okoliša podnijela prekršajni nalog
Iz Osatina Grupe tvrdili su međutim suprotno: “Naime, ovdje nema govora o štetnom otpadu ili plastici, već se radi o kamenoj vuni, odnosno konkretno o substratu Grodal i vezivu Sisal, koji su rasplanirani po otvorenim oraničnim površinama u skladu s pravilima dobre poljoprivredne prakse i to radi poboljšanja kvalitete tla”.
Državni inspektorat. Međutim. kaže kako “u slučaju kada određena tvar ili predmet postaje otpad, odnosno kada ih posjednik odbacuje, dužan ga je predati osobi koja je ovlaštena za preuzimanje otpada, odnosno koja obavlja djelatnost gospodarenja otpadom. S obzirom na to da nije postupljeno sukladno navedenome, Inspekcija zaštite okoliša je podnijela prekršajni nalog zbog postupanja”. I nadalje: “Osatina Grupa je s ostatkom proizvodnje postupala kao s nusproizvodom, a nije ishodila potvrdu Ministarstva o upisu nusproizvoda u očevidnik nusproizvod”.
Nakon upita samljeli otpad i raspršili ga po oranicama
Telegram je tjedan dana prije objave teksta o golemim količinama kamene vune i plastike koju je Osatina grupa odložila uz autocestu A5, na vodozaštitnom području u blizini Satnice Đakovačke, 14. veljače poslao upit sa zamolbom za odgovor o kakvom se otpadu radi i zašto je ondje dovezen, te kako ga namjeravaju zbrinuti. Požurnice smo poslali 15. i 16. veljače, ali odgovor nije stigao.
No, dan nakon našeg prvog upita, 15. veljače rano izjutra, stigla je silna mehanizacija koja je počela uklanjati otpad i utovarivati ga u prikolice te raspršivati po poljima. Zašto su to odlučili uraditi baš 15. veljače, dan nakon našeg upita, a nakon što je otpad stajao već punih mjesec dana (što su potvrdili iz Hrvatskih autocesta) naravno, znaju samo u Osatini Grupi. Odakle su demantirali Telegramove navode, a sada je, pak Državni inspektorat potvrdio kako je u pravu bio Telegram. Unatoč tome što je na dan dolaska Državnog inspektorata, Osatina Grupa onu golemu količinu kamene vune i pastile, već samljela u kažu i raspršila po hektarima oranica.