Državnoj upravi radikalno fali stručnjaka za EU fondove. Kako uopće misli povući milijarde za oporavak?
Hoće li uspjeti naći dovoljno stručnog kadra, za razliku od prijašnjih godina?
U vrijeme dok se Europska unija još dogovarala oko fonda za gospodarski oporavak, ugledni briselski think tank Bruegel zapitao se mogu li članice EU-a na vrijeme potrošiti silne milijarde koje će im biti na raspolaganju. Pogotovo države poput Hrvatske, koje su ranije imale problema s tempom korištenja europskih fondova.
Do kraja 2023. moramo povući još oko pet milijardi eura iz starog EU proračuna, a u međuvremenu početi trošiti i sredstva iz novog proračuna, kao i novac za oporavak. Za oporavak nam je na raspolaganju 6,3 milijarde eura bespovratno, što predstavlja oko 12 posto BDP-a, a premijer Andrej Plenković često spominje da je to najviši postotak u EU.
Potrebna nova zapošljavanja
Da bi se golema europska sredstva iz različitih izvora i potrošila, osim kvalitetnih projekata, potrebni su i stručni kadrovi – među ostalim, u državnim tijelima koja su, na bilo koji način, uključena u povlačenje EU novca, bilo iz običnih fondova, bilo iz antikriznog mehanizma za oporavak. Država će stoga, potvrđeno nam je, zapošljavati nove ljude, što je dijelom već i počelo.
Za koordinaciju provedbe plana oporavka, Vlada je zadužila Ministarstvo financija koje za taj posao, prema dostupnim dokumentima, mora pronaći 30 ljudi. “Za obavljanje poslova Koordinacijskog tijela predviđeno je sistematizirati 30 radnih mjesta (…)”, piše u prijedlogu Nacionalnog plana oporavka. Ta radna mjesta trebala bi, barem dijelom, biti popunjena internim premještajima unutar Ministarstva i iz drugih dijelova državne uprave.
Kapaciteti Ministarstva financija
No, u planu oporavka predviđeno je i pokretanje postupka “zapošljavanja dodatnih djelatnika u svrhu ostvarenja punih kapaciteta”. Iz resora ministra Zdravka Marića kažu nam da će sektor za koordinaciju praćenja provedbe NPOO-a ustrojiti u drugoj polovici godine, ali ne otkrivaju jesu li već pokrenuli interne premještaje, kada će raspisati javne natječaje za zapošljavanje dodatnih stručnjaka niti koliko će točno ljudi trebati dodatno zaposliti.
Među stručnjacima koji se već godinama bave osmišljavanjem i realizacijom projekata financiranih iz EU fondova postoji, međutim, određena sumnja u brzo popunjavanje tih radnih mjesta. Premještaj kadrova unutar državne uprave može se odraditi relativno brzo, ali zapošljavanje preko javnog natječaja, uvjeren je jedan naš sugovornik, može potrajati i do godine dana.
Stalni nedostatak stručnjaka
Iako premještaji iz drugih državnih institucija idu daleko brže, naš sugovornik, s dugogodišnjim iskustvom u upravljanju EU fondovima, napominje da “u sustavu stalno postoji manjak ljudi” pa smatra da je veliko pitanje bi li se institucije poput SAFU-a “bile spremne odreći svojih ljudi” ili bi ih ipak pokušale na neki način zadržati. Uostalom, SAFU – Središnja agencija za financiranje i ugovaranje (programa i projekata Europske unije) – i sama traži nove djelatnike.
Agencija je još krajem svibnja raspisala dva javna natječaja za zapošljavanje 17 ljudi za različite poslove, poput kontrole provedbe EU projekata, kontrolu javne nabave, evaluaciju projektnih prijava i slično. Zapošljavanje im je, kažu, potrebno jer imaju sve više posla, a uz to im je od početka godine otišlo 17 službenika.
Iz državnog u privatni sektor
Radi se o uobičajenoj fluktuaciji, pogotovo kada su u pitanju radna mjesta vezana uz provedbu EU fondova. Državni službenici koji rade na tim poslovima povremeno odu u privatne tvrtke, a nekad u druga državna tijela koja upravljaju fondovima. Upravo to su i razlozi odlaska ljudi iz SAFU-a. U isto vrijeme, u agenciju je ove godine stiglo pet djelatnika iz drugih dijelova državne uprave.
Iz SAFU-a objašnjavaju da im trenutno nedostaje djelatnika “u nizu organizacijskih jedinica” kako bi mogli obavljati svoj posao, a prioritet im je zaposliti ljude u uredu za provedbu infrastrukturnih projekata, za provjeru nabave, za kontrolu provedbe projekata, zatim u uredu za pravne poslove koji se bavi i utvrđivanjem nepravilnosti u provedbi EU projekata, te u uredu za ugovaranje.
Muke s europskim fondovima
Kad je, pak, u pitanju provedba Nacionalnog plana oporavka i novog EU proračuna, za razdoblje od 2021. do 2027., kažu da će “dio postojećih službenika preuzeti nove zadaće, a dodatna zapošljavanja će ovisiti o veličini i kompleksnosti budućeg portfelja Agencije”. I SAFU će, dakle, zbog plana oporavka i novog proračuna, vjerojatno morati zaposliti još stručnjaka.
Pitanje je, međutim, hoće li državna uprava uspjeti naći dovoljno stručnog kadra da bi povlačenje EU sredstava išlo glatko, u svakom slučaju bolje nego prijašnjih godina kada smo bili primjer zemlje koja se s EU fondovima prilično muči. Pritom, nije dovoljno zaposliti nekoga – potrebno je naći ljude s iskustvom, koji relativno brzo mogu ‘pohvatati konce’. U protivnom, stare boljke sustava upravljanja EU fondovima mogle bi nas skupo stajati.