Dubinski smo, uz pomoć stručnjaka, analizirali izmjene Zakona o sportu, možda i najluđi pokušaj ove Vlade

Analizirajući detalje ovog dubioznog poteza ministra Šustara, Telegram je ovih dana razgovarao s Ivanom Brlekovićem, nekadašnjim dopredsjednikom HNS-a i koautorom Statuta nogometne organizacije, Srđanom Gjurkovićem, autorom izmjena Zakona o sportu iz 2015., saborskim zastupnikom Mosta, Markom Sladoljevim, te ustavnom stručnjakinjom Sanjom Barić.

1. Svi pričaju da HNS ne poštuje aktualni Zakon, donesen prošle godine, no što to točno znači?

Aktualni Zakon izglasan je u kolovozu 2015., a kako je bio propisan i rok prilagodbe od šest mjeseci, trebao se početi primjenjivati najkasnije 9. veljače 2016. godine. No, Hrvatski nogometni savez taj je Zakon ignorirao i nastavio se ravnati po starom. Jednostavno, kazali su kako zakon neće poštivati i poslali su Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti.

Srđan Gjurković, inače saborski zastupnik HNS-a, kaže kako se pritom ne radi samo o nogometnom savezu, nego i o resornom ministarstvu. “Jedina smo država u Europi u kojoj navijači mjesecima traže od države da provodi zakon. To je do sada nezabilježen slučaj”.

2. Na koje se zakonske članke odnose promjene koje tehnički ministar Šustar najavljuje?

Riječ je, konkretno, o članku 46., stavku 7. koji govori o načinu formiranja skupštine nogometnog saveza jedne županije te članku 47., stavku 8, koji govori o formiranju skupštine HNS-a.

“Ukidanjem ta dva članka vraćamo se na staro stanje kakvo je bilo prije zadnjih izmjena zakona 2015. godine. Takvo je staro stanje omogućavalo aktualnom vodstvu HNS-a apsolutnu kontrolu nad savezom”, objašnjava Ivan Brleković.

“Najava resornog ministarstva direktno pogoduje aktualnom vodstvu HNS-a. Ove najnovije izmjene, koje je pokrenulo Ministarstvo, idu isključivo za ukidanjem dvije sporne i potencijalno opasne zakonske odredbe za aktualne strukture HNS-a i de iure vraćanje na stare pozicije kakve su bile prije zakonskih promjena 2015.”, nastavlja gospodin Brleković.

3. Kada je ministar prvi put najavio izmjene koje pokušava uvesti?

Otkako je postavljen na funkciju, ministar Šustar uglavnom se nije bavio Zakonom o sportu. Najavljivao je Strategiju o sportu, u velikom intervjuu za Telegram pričao je kako glavni problem hrvatskog sporta nije Zdravko Mamić, već podjele na sjever i jug i tako dalje.

A onda je, relativno nedavno, počeo kritizirati Zakon iz 2015.: “Ne mogu se tako važne stvari donositi bez javne rasprave i mislim da je tu najveća greška prethodnog saziva, da se s time žurilo, da se išlo preko koljena”, kazao je.

Pa je onda krenuo u izmjene u trenutku kad su novi izbori pred vratima, Vlada tehnička, a Sabor pred raspuštanjem. I pritom je skratio uobičajeno vrijeme za javnu raspravu.

4. Što je, nakon donošenja Zakona 2015. trebao učiniti HNS?

Prema postojećem Zakonu iz 2015., Hrvatski nogometni savez trebao je sazvati skupštinu na kojoj bi napravio nužne izmjene statuta i uskladio ga s izmjenama zakona. To su trebale napraviti i sve skupštine županijskih nogometnih saveza, objašnjava gospodin Brleković.

“Nakon toga, trebalo je sazvati novu skupštinu koja je trebala biti birana po novom modelu, da svaki član, a tu su županije i Grad Zagreb, ima jednog predstavnika – dakle ukupno 21 zastupnika. Uz to, svaki klub iz prve hrvatske nogometne lige trebao je dati dva predstavnika – dakle daljnjih 20, odnosno ukupno 41 zastupnik”.

Inače, HNS je imao mogućnost da, bez utjecaja sa strane, svojim statutom odredi da u skupštini može biti i još nekoliko predstavnika klubova 2. i 3. nogometne lige te predstavnici igrača i trenera.

Gjurković dodaje kako je sadašnji sustav ne samo nepravedan, nego i različit po županijskim savezima, “očito ovisno o potrebi”. Prvoligaši, kao nositelji kvalitete i izvrsnosti, uvijek mogu biti preglasani od, na primjer, trećeligaša koje je lako kontrolirati. Stoga prvoligaši mogu biti nezastupljeni u nacionalnom savezu, odnosno može im biti uskraćeno pravo glasa”, kaže.

5. Ima li ova, tehnička Vlada ovlasti za ovakve promjene?

Sanja Barić, jedna od najuglednijih ustavnih stručnjakinja u zemlji, za Telegram objašnjava kako, de iure, Sabor imamo do 15. srpnja, ali de facto ne. Vlada načelno može, nastavlja, nešto predložiti Saboru, no time zakon nije usvojen. To je samo početak postupka. Kada Vlada želi nešto predložiti u fazi kada je tehnička, onda bi to trebalo biti opravdano činjenicom da se radi “o izrazito hitnom, neodgodivom, izvanrednom stanju bez velikih svjetonazorskih posljedica”. Što u ovom slučaju teško stoji.

“Konkretno, Zakon o sportu sigurno ne spada u nešto što je neodgodivo i što treba neposredno donijeti. Apsolutno ne. Za ovako složen problem potrebna je dublja analiza, a to ova Vlada nema. Upravo suprotno, postojeće analize pokazuju da je problem u neprimjeni postojećeg zakona, a ne u njegovoj postojećoj izmjeni”, kaže.

6. Može li inicijativa ministra Šustara uopće proći u Saboru?

Prema svemu sudeći, ne. “Most neće podržati izmjene Zakona o sportu i poručujemo gospodinu ministru da se okani tog čina te da se pozabavi provođenjem postojećeg Zakona, na što smo ga više puta upozoravali i preko zastupničkih pitanja i preko medija”, kaže Mostov zastupnik Sladoljev. No, pitanje je planira li Šustar uopće tražiti potvrdu u Saboru za ove izmjene.

7. Kako može progurati Zakon bez Sabora?

“U razdoblju od raspuštanja Sabora, Vlada uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Sabora – radi se o takozvanoj zakonodavnoj delegaciji, što postoji u mnogim parlamentarnim državama, pa tako i Hrvatskoj”, kaže Sanja Barić.

“Prema tom principu Vlada de facto može donositi zakone kad Sabora nema, premda se to de iure zove uredba. U tim konkretnim zakonima piše koju materiju ne smije regulirati Vlada svojim uredbama koje zamjenjuju zakone. Tu bi spadale, kao dozvoljene materije, samo situacije u kojima se sprječavaju poremećaji u gospodarstvu i slično”, nastavlja naša sugovornica koja je doktorirala upravo na temu zakonodavne delegacije.

8. Može li to Vlada uistinu učiniti?

Profesorica Barić smatra kako ove izmjene Zakona Vlada ne može donijeti te kako bi to bilo protuustavno i protuzakonito. “Moje je tumačenje da to ne spada u tu materiju i da Vlada nema pravo temeljem zakonodavne delegacije regulirati uredbom Zakon o sportu nakon što se raspusti Sabor. Dodatno, ovdje je riječ o Vladi kojoj je izglasano nepovjerenje.

Dakle, radi se ne o “običnoj tehničkoj” Vladi, već i o Vladi koja nema potporu čak ni ovog, trenutnog saziva Sabora. Zbog toga smatram da bi se ova tehnička Vlada trebala apsolutno suzdržati od donošenja bilo kakvih uredbi, a samo u krajnjim situacijama odlučiti intervenirati u postojeći pravni poredak”, kaže. “Kada bi Vlada i donijela takvu uredbu, što je po mom mišljenju protuustavno i protuzakonito, morala bi je podnijeti Saboru na prvoj sljedećoj sjednici”, objašnjava Barić.

9. Kako Ministarstvo objašnjava svoju neobičnu inicijativu?

Na stranicama e-savjetovanja Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta obrazlaže kako su “nejasno definirane odredbe članka 46. stavak 6. i članka 47. stavak 7 po pitanju pojma “član” jer nije jasno da li se navedeni pojam odnosi na člana saveza ili skupštine”.

Dodatno obrazlažu kako nije jasno na koje se sportove odnosi obveza iz članka 46. stavak 7. i članka 47. stavak 8., te kako je upitna provodivost nekih članaka. Tvrde i kako “se zadire u pravo udruge na slobodu udruživanja sukladno nejasno definiranom kriteriju omjera profesionalnih klubova u najvišem rangu koji je promjenjiva kategorija i to od strane adresata na koje se norma može odnositi”.

Navode kako je sporan kriterij ranga kao kriterij za multipliciranje glasova u skupštini jer se radi o “jednostranom kriteriju koji ne uvažava i druge važne, a možda i važnije sportske kriterije poput kriterija kvalitete i kvantitete rada s mlađim dobnim kategorijama”.

“Brisanjem stavka 7. članka 46. i stavka 8. članka 47. vraća se pravo svakom sportskom udruženju da autonomno svojim općim aktima uredi ustroj, položaj skupštine, statusne oblike svojih članica kao i organizacijsku strukturu u svim razinama sportskog udruženja, vodeći se načelima svjetskih ili europskih udruženja pojedinog sporta”, stoji u obrazloženju.