Nekad je nužno odabrati stranu

Đurđević daje gas, neizravno je optužila Jandrokovića i HDZ za gušenje demokratskih i akademskih sloboda

Diskvalifikaciraju je zbog pravnog mišljenja oko kojeg se, pritom, slaže hrvatska akademska zajednica

03.12.2020.Zagreb- Prof. dr. Zlata Djurdjevic, predstojnica katedre za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
FOTO: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Kandidatkinja predsjednika Republike za čelnicu Vrhovnog suda Zlata Đurđević danas je, nakon objašnjenja svog stava o lex Perkoviću (kojeg je kritizirala) i ranijih odnosa sa Zoranom Milanovićem (kojih nije bilo), objavila i svoj osvrt na ono što joj dio HDZ-ovih političara žestoko zamjera. Radi se o njenom stručnom stavu o izručenjima hrvatskih građana na osnovu europskog uhidbenog naloga za djela u zastari.

Ali, Đurđević je u svojoj reakciji, ne spominjući poimenice nikog od političkih aktera, defacto optužila predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića i one koji su je proglasili neprihvatljivom zbog spomenutog stručnog stava – za gušenje akademskih i demokratskih sloboda.

Zaboravljena zastara

Naime, profesorica Đurđević je, nakon što je žestoko kritizirala Vladu Zorana Milanovića zbog donošenja tzv. lex Perković, kad je taj zakon povučen, a Josip Perković i Zdravko Mustač su izručeni Njemačkoj zbog optužbe o udbaškim ubojstvima osamdesetih, kritizirala Vrhovni i Ustavni sud zbog odluka koje su ta izručenja učinila mogućim.

Djelo zbog kojeg su optuženi, a zatim i izručeni Perković i Mustač po hrvatskim je zakonima, smatra i smatrala je Đurđević, bilo u zastari.

Akademska zajednica

U današnjoj reakciji Đurđević objašnjava kako ne samo ona, već hrvatska akademska zajednica smatra “da se radi o pogrešnom pravnom shvaćanju i da praksa primjene europskog uhidbenog naloga u Hrvatskoj krši temeljne ustavne garancije građana Hrvatske”, nabrojivši poimenice desetak stručnjaka koji dijele to mišljenje.

Hrvatski sudovi, objašnjava Đurđević, “protivno vlastitom zakonu, protivno načelu reciprociteta u međudržavnim odnosima, protivno prethodnoj judikaturi Vrhovnog suda, protivno praksi Suda Europske unije, protivno pojmu dvostruke kažnjivosti u teoriji kaznenog prava i međunarodne pravne pomoći” predaju svoje državljane stranim zemljama za kaznena djela koja se kod nas više ne mogu goniti.

Dugogodišnja praksa

“Nasuprot tome, Njemačka, Francuska, Austrija, Italija, Švedska, Nizozemska, Slovenija i brojne druge države Europske unije to odbijaju bez obzira na vrstu kaznenog djela”, navodi kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda, koja misli da se suprotnom praksom “teško narušava suverenitet hrvatske države”.

Đurđević naglašava i kako se ovdje ne radi o stavu prema jednom konkretnom predmetu, već na sve predmete, odnosno na sad već dugogodišnju sudsku praksu, temeljem koje je izručen velik broj hrvatskih građana.

Jandrokovićev crveni karton

Gordan Jandroković je, pak, prije nekoliko dana ustvrdio da je stav Zlate Đurđević prema izručenju osoba povezanih s ubojstvima hrvatskih emigranata jedan od razloga zbog koje je ne bi podržao, a slično je govorilo i još nekoliko visokopozicioniranih članova HDZ-a.

Predsjednik Sabora je danas u javnoj raspravi s Milanovićem podijelio i razgovor s Đurđević objavljen u Novom listu 2014. godine u kojem ona obrazlaže zašto smatra da Vrhovni sud u slučajevima Perkovića i Mustača nije poštivao Ustav.

Esencija slobode

Stoga je posljednji dio profesoričine poslijepodnevne reakcije jamačno usmjeren prema Jandrokoviću i njegovim stranačkim kolegama: “Esencija sveučilišta u demokratskim zemljama je sloboda akademskog izražavanja koja ne samo omogućava, već i obvezuje znanstvenike da javno, utemeljeno i angažirano raspravljaju o spornim pitanjima, a pravne znanstvenike o dvojbenim sudskim odlukama i pravnim problemima.

Stoga je diskvalifikacija zbog izražavanja na zakonu i pravnoj teoriji utemeljenog i obrazloženog pravnog mišljenja koje je pri tome i gotovo opće prihvaćeno u akademskoj zajednici, neprihvatljiva u demokratskom i slobodnom društvu”, zaključuje Đurđević.