Dva istaknuta grčka intelektualca i ekonomista za Telegram objašnjavaju što će se dalje događati s Grčkom
Cifakis kaže kako je grčki premijer talac referendumskog rezultata
Grci su na referendumu uvjerljivo odbacili mjere štednje, te stali iza svog premijera Aleksisa Ciprasa. Europa time nije najsretnija, a što to zapravo znači i kako će se razvijati cijela situacija oko Grčke pitali smo Nikolaosa Cifakisa, sveučilišnog profesora s Peloponeskog sveučilišta, Odjela za političke znanosti i međunarodne odnose.
“Nakon referenduma, politička odgovornost za sudbinu zemlje vratila se gdje je i trebala biti cijelo vrijeme: u grčku vladu. Cipras sada treba dostaviti novi prijedlog”, kaže nam Cifakis i dodaje kako je grčki premijer obećao da će vrlo skoro, odnosno u roku od 48 sati postići dogovor s institucijama oko programa pomoći Grčkoj. “Međutim, postavši talac referendumskog rezultata, on više nema legitimitet prihvatiti sporazum čiji uvjeti nisu značajno povoljniji od onog kojeg je odbio”.
“Vrijeme nije na Grčkoj strani”
Grčka ekonomija, kaže nam Cifakis, danas stoji značajno gore nego prije samo tjedan dana zbog zatvaranja banaka, odnosno nedostatak pristupa pomoći ELA kojim Europska središnja banka omogućava likvidnost grčkim bankama. “Drugim riječima, potrebne su dodatne mjere kako bi se postigla fiskalna konsolidacija do kraja godine. A vrijeme nije na grčkoj strani”.
Banke se ne mogu otvoriti prije postizanja novog sporazuma s vjerovjnicima, a ako banke ostanu zatvorene predugo, posljedice za grčku ekonomiju bit će nepovratne, kaže na Cifakis. “Dakle, Cipras mora brzo vratiti povjerenje vjerovnika i s njima konstruktivno raditi bez ikakvih daljnjih odgoda za artikulaciju i provedbu novog programa pomoći”.
Sljedeći ključan datum za Grčku je 20. srpnja
Manos Giakoumis glavni je analitičar jednog od vodećih grčkih ekonomskih think tankova MacroPolisa. Za Telegram kaže kako je sljedeći krucijalan datum za Grčku 20. srpanj kada Grčka mora vratiti 3.5 milijardi eura Europskoj središnjoj banci. Mnogi upravo taj datum nazivaju pravim krajnjim rokom za Grčku.
“Ako to ne bude plaćeno, zbog nedostatka novca, ECB bi mogla značajno smanjiti ELA program ili odlučiti ne prihvatiti državne zajmove”, kaže nam Giakoumis. Grčke su banke trenutno zatvorene i primjenjuju se kapitalne kontrole. Prevedeno, svaki Grk dnevno s bankomata može podići najviše 60 eura. Te su mjere nužnost jer je ECB zamrznula svoj program likvidnosti ELA, a kako bi ga obnovila, vjerojatno će biti potreban dogovor Grčke i vjerovnika. “Ako ECB ne prihvati državna jamstva, to bi stvorilo ozbiljne i potencijalno ireverzibilne probleme grčkih banaka”, kaže Giakoumis.