Nekad je nužno odabrati stranu

Dvojica stručnjaka razgovaraju o problematičnom dopisu ministra Kujundžića koji je Telegram otkrio

Orsat Miljenić i Đuro Sessa komentiraju Kujundžićevo pismo Bošnjakoviću

25.10.2016., Zagreb - Ministri nove Vlade RH dolaze u Banske dvore na neformalni sastanak s premijerom Plenkovicem. Prva sjednica nove Vlade najavljena je za cetvrtak.
Photo: Patrik Macek/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Pismo ministra zdravstva Milana Kujundžića svom kolegi, ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću pokazuje žalosnu razinu nepoznavanja ustroja državne vlasti i govori kako ministar Kujundžić uopće ne zna što su ovlasti i mogućnosti Ministarstva pravosuđa. Ministar pravosuđa ni na koji se način ne može miješati u sudbene postupke, uključujući i ujednačavanje sudske prakse.

To je isključivo posao Vrhovnog suda i sudbene vlasti. Pismo je besmisleno i ono je potpuno izvan uobičajenih regula”, kaže bivši ministar pravosuđa, Orsat Miljenić, zamoljen za komentar skandalozno pismo kojim se ministar zdravstva izravno miješa u poslove sudbene vlasti, tražeći da se doktorima i medicinskim sestrama uskrati pravo na iznose neisplaćene za prekovremeni rad koji su im pravomoćno dosudili hrvatski sudovi.

”Ono što bi, eventualno, bilo dopustivo jest ukazivanje na generalni problem neujednačene sudske prakse, pa da se predloži kolegi, ministru pravosuđa, da se to riješi kroz zakonske izmjene”, kaže Miljenić za Telegram. On u Hrvatskom saboru, kao zastupnik SDP-a predsjedava Odboru za pravosuđe, a član je i saborskog Odbora za zakonodavstvo. Uz to, član je i Državnog sudbenog vijeća iz redova saborskih zastupnika, dakle osoba itekako kompetentna za komentar postupka ministra Kujundžija o čemu je pisao Telegram.

‘Nespretno i nepotrebno’

Sudeći po komentarima čitatelja, pismo ministra Kujundžića ministru Draženu Bošnjaković naišlo je na zgražanje i osudu, do te mjere da neki misle kako je to dovoljan razlog za smjenu ministra zdravstva. Đuro Sessa, predsjednik Vrhovnog suda također kaže da je pismo bilo i nespretno i nepotrebno, ali smiruje situaciju: ”Ne bih to dramatizirao, zato što to za konkretne sudske postupke nema i ne smjelo imati nikakvo značenje. No, činjenica da Telegram i neki drugi mediji to problematiziraju, dokazuju da je taj potez bio vrlo nespretan i nepotreban”, kaže za naš portal predsjednik Vrhovnog suda”, Đuro Sessa.

”Što se tiče ujednačavanja sudske praske to će ionako učiniti Vrhovni sud, ako i kada takav premet dođe pred njega. Druga je mogućnost da će županjski sudovi signalizirati postojanje različite prakse pa će se onda, na jednoj drugoj razini, koja nema obvezujući karakter, ali se može raspraviti kao pravno pitanje – a to je zajednički sastanka predstavnika Vrhovnog suda i svih predsjednika odjela županijskih sudova – kako bi se raspravilo pitanje i donijeli zaključci koji, naglašavam, nemaju obvezujući karakter za sudove.

Taj, obvezujući karakter, u konkretnom predmetu, imala bi samo naša odluka. Dakle, ne treba dramatizirati, jer u suštini to pismo nema nikakvo značenje, ali da je trebalo voditi računa da bi se to drugačije moglo razumjeti, kao traženje sudova da sude na određeni način, to svako jest. Jer, da nije tako, oko toga ne bilo novinarskih upita”, kaže predsjednik Vrhovnog suda, Đuro Sessa. Orsat Miljenić u razgovoru za Telegram otkriva i na koji bi način najbolje bilo ujednačiti sudsku praksu kada se, kao u slučaju brojnih tužbi liječnika i medicinskih sestara protiv bolnica, radi o istom problemu: zakidanju u obračunu prekovremenih sati.

Ujednačavanje sudske prakse

”Žao mi je što je Ministarstvo pravosuđa zastalo i uopće ne znam što se događa u promjenama Zakona o parničnom postupku jer mi smo još 2015. ostavili gotov nacrt i po njemu se moglo postupati”, kaže Miljenić. ”Ondje smo predviđali uvođenje instituta oglednog spora. Ogledni spor bio bi doprinos izjednačavanu sudske prakse. Što to znači? Kad imate više tipskih predmeta, kao što je slučaj u tužbama liječnika i medicinskog osoblja protiv bolnica, tada se zastane s njihovim rješavanjem dok jedan od tih sporova ne ode do najviše sudbene instance, koja ga riješi i onda se nastavi s drugim sporovima koji se rješavaju na isti način.

Tako se u tipskim premetima izbjegavaju odstupanja. Naravno, to treba doraditi u praksi, to je nešto što Hrvatska ne poznaje, neke zemlje to imaju, a mi smo postavili nacrt u tom smjeru i ja se nadam da će Ministarstvo pravosuđa nakon dvije-tri godine s tim nastaviti i ići s izmjenama zakona.” Pismo, samo po sebi, komunikacija između dva ministra, ponavlja Miljenić, manji je problem bez obzira što teško kompromitira ministra Kujundžića u njegovu nepoznavanju i neznanju odnosa između izvršne i sudske vlasti No, neusporedivo je veći problem, upozorava bivši ministar pravosuđa, kad takvo pismo završi u sudskom spisu. ”Onda je to problem i to ozbiljan. Posve mi je nejasna osnova po kojoj je takvo pismo priloženo u spis”, kaže Miljenić.

Zašto je pismo priloženo u spis?

Objašnjava da je uobičajeno i normalno da Državno odvjetništvo traži očitovanje ministarstva i da ministarstvo komunicira s DORH-om. DORH zastupa državu, pa je logično da se obraća resornom ministarstvu, da kažu kako postoji tužba i pitaju za stav ministarstva. ”To je legitimno i u redu. Ali, da se pismo ministra prilaže u spis, neuobičajeno je i sasvim sigurno nije primjereno. Jer, u tom se slučaju može govoriti o poruci koja se šalje strankama.

Ne govorim o izravnom utjecaju, siguran sam da će suci na koncu donijeti odluku po svome i da se na to neće obazirati jer u Hrvatskoj se ni jedan sudac nema razloga obazirati na mišljenje izvršne vlasti. Mehanizmi su tako izgrađeni da izvršna na vlast ni na koji način ne može utjecati na sud. Ali zbog digniteta postupka to se nikada ne radi. I, drugo, ne vidim zašto bi netko u spis ulagao nešto što ništa ne znači. Bilo bi uobičajeno da se argumenti koje podastre ministarstvo – ako DORH smatra da su u redu – pretoče u podnesak i predaju sudu. Ali, prilagati dopis ministra, neuobičajeno i neprimjereno”.

Bivši ministar pravosuđa, Orsat Miljenić, u razgovoru na Telegram upozorava na još jedan aspekt skandaloznog Kujundžićevog pisma, a to je percepcija koje ono ostavlja u javnosti. ”Njegovo pismo je problem ne samo zbog toga što bi možda moglo utjecati na sud, veći je problem percepcije. Jer, ako sudac odluči prihvatiti argumente države, percepcijski će biti da je to urađeno zato što je tako naložio ministar. Komunikacija takve vrste je nedopustiva. I zato je Kujundžićevo pismo nanijelo veliku štetu. Ne pismo kao pismo između dva ministra, već kad ono završi u spisu i postane javno. Tada je svaka sudska odluka njime potencijalno obilježena. Zato do toga nije smjelo doći. A u tome je ipak veća pogreška DORH-a nego ministra”, zaključuje Orsat Miljenić.