Nekad je nužno odabrati stranu
FOTO: AFP/Telegram
(FILES) This file photo taken on February 17, 2021 shows a health worker preparing syringes with the AstraZeneca Covid-19 vaccine at the Skane University Hospital vaccination centre in Malmo, Sweden. - Swedish health authorities said on March 16, 2021 they had suspended the use of AstraZeneca's Covid-19 vaccine, following the example of many other EU countries after reports of possible serious side effects. (Photo by Johan NILSSON / TT NEWS AGENCY / AFP) / Sweden OUT

Zašto je drama oko AstraZenece promašena i o čemu se tu zapravo radi? Dvojica vodećih farmakologa tumače na Telegramu

Ugledni liječnici detaljno tumače zašto smatraju da ne treba odbijati cjepivo AstraZenece

Zašto je drama oko AstraZenece promašena i o čemu se tu zapravo radi? Dvojica vodećih farmakologa tumače na Telegramu

Ugledni liječnici detaljno tumače zašto smatraju da ne treba odbijati cjepivo AstraZenece

(FILES) This file photo taken on February 17, 2021 shows a health worker preparing syringes with the AstraZeneca Covid-19 vaccine at the Skane University Hospital vaccination centre in Malmo, Sweden. - Swedish health authorities said on March 16, 2021 they had suspended the use of AstraZeneca's Covid-19 vaccine, following the example of many other EU countries after reports of possible serious side effects. (Photo by Johan NILSSON / TT NEWS AGENCY / AFP) / Sweden OUT
FOTO: AFP/Telegram

"Britanski i američki podaci pokazuju da je nakon cijepljenja milijun ljudi Pfizerovim cjepivom deset njih imalo teške nuspojave odnosno da su pokazali velike reakcije preosjetljivosti. Na Modernino cjepivo reakcije je imalo četvero ljudi na milijun cijepljenih, a na AstraZenecino cjepivo teže reakcije imale su samo dvije osobe. To vam je matematika, tu je sve jasno."

Premda je Svjetska zdravstvena organizacija ponovno ocijenila da nema opasnosti od AstraZenecinog cjepiva protiv Covida-19, i dalje oko 35 posto ljudi u nas, zbog dosadašnjih navodnih nuspojava, odbija primiti to cjepivo. Za vodeće kliničke farmakologe u Hrvatskoj, profesora dr. Igora Francetića i profesora dr. Roberta Likića, oko toga nema nikakve dvojbe.

Profesor Francetić vrlo je rezolutan u odgovoru na pitanje kojim se cjepivom valja cijepiti protiv koronavirusa. “Prvim koje vam je dostupno. Sva tri cjepiva koja su prisutna u Hrvatskoj, Moderne, Pfizera i AstraZenece, nose sa sobom stanovite rizike, ali su oni neusporedivi s koristima koje imaju ljudi koji se cijepe. Posebno zbog toga što ti rizici nisu dokazani. Dakako, ne može se poreći da sumnja ne postoji, ali ona ne opravdava odustajanje od cijepljenja.”

Matematika oko djelotvornosti cjepiva je potpuno jasna

Profesor Francetić ističe kako će se godinama proučavati učinak svakog cjepiva da bi se dobili točni odgovori na pitanje kolika je prava djelotvornost svakog od tih cjepiva, koje su nuspojave, treba li cijepiti jednom ili s dvije doze… Profesor Likić, pak, upozorava da je, što se tiče djelotvornosti i koristi od cjepiva Moderne, Pfizera ili AstraZenece, matematika potpuno jasna.

“Britanski i američki podaci pokazuju da je nakon cijepljenja milijun ljudi Pfizerovim cjepivom deset njih imalo teške nuspojave odnosno da su pokazali velike reakcije preosjetljivosti. Na Modernino cjepivo reakcije je imalo četvero ljudi na milijun cijepljenih, a na AstraZenecino cjepivo teže reakcije imale su samo dvije osobe. To vam je matematika, tu je sve jasno.”

Na pitanje kako je moguće da u Europi, pa i u nas, postoji posve drugačiji dojam, odnosno da je Pfizerovo cjepivo najsigurnije, a da AstraZenecino cjepivo ima najviše nuspojava, profesor Likić odgovara: “Teško je reći što je posrijedi. Je li u pitanju donošenje zaključaka bez pravih statističkih podataka, je li riječ o neobaviještenosti ili neznanju stručnjaka i medija ili je pak posrijedi manipulacija pojedinih farmaceutskih kompanija. Možda problem leži i u lošijoj javnoj percepciji AstraZenece, obzirom na opetovana kašnjenja u isporukama cjepiva. Jer kako drugačije objasniti da statistike govore kako nakon primanja Pfizerova cjepiva ima najviše nuspojava i alergijskih reakcija, a da je javno uvjerenje da je Pfizerovo cjepivo najbolje.”

Ljudi su bombardirani često neprovjerenim informacijama

I kad je u pitanju čuvena formulacija kako unatoč svih nuspojava i incidenata koji se događaju nakon cijepljenja, od nje je neusporedivo više koristi nego štete, profesor Likić opet se poziva na statistiku. “Premda smrtnost od posljedica Covida-19 varira i ovisi ponajviše o životnoj dobi, ipak može se općenito reći da u prosjeku na sto oboljelih, jedan pacijent umre. Dakle, od milijun oboljelih od korona virusa umire njih 10.000. Istodobno, na milijun ljudi koji prime cjepivo umre jedan ili njih nekoliko. Što je, dakako, strašno, ali je neusporedivo manje u odnosu na broj umrlih od koronavirusa. Zbog toga se zalažem da se ljudi cijepe.”

Profesor Francetić smatra da ne treba osuđivati ljude koji su, nakon što je 18 zemalja prekinulo cijepljenje AstraZenecinim cjepivom, odbilo primiti to cjepivo. “Nažalost, nerijetko se događa da i neke vrhunske medicinske institucije prerano zaključuju da kod nekih incidenata postoji pravilo kauzaliteta, odnosno uzročne posljedične veze s cijepljenjem. To je sada nemoguće zaključiti, to će se moći utvrditi tek za nekoliko godina. Sve je to posljedica činjenice da smo suočeni s potpuno novom, nepoznatom bolešću, da se nalazimo na potpuno neispitanom terenu.”

Pri tomu upozorava da se liječnici opće medicine svako toliko nađu u vrlo kompliciranoj situaciji kad ih pacijenti pitaju koje im cjepivo preporučuje. “Ljudi su bombardirani raznim, često neprovjerenim informacijama ili onima koje nisu temeljene na čvrstim podacima, pa nije ni čudno da se u moru tih često kontradiktornih podataka, ne mogu snaći. Svaki čovjek, međutim, mora sam donijeti odluku hoće li se ili neće cijepiti, nije zadatak liječnika primarne zaštite da o tomu odlučuje.”

Profesor doktor Robert Likić Vjekoslav Skledar

U Velikoj Britaniji nisu zabilježene ozbiljne posljedice cijepljenja

Profesor Francetić ističe kako nije neobično da su postojale različite ocjene između Svjetske zdravstvene organizacije, WHO, i primjerice, njemačkih zdravstvenih institucija oko preporuke za cijepljenje AstraZeneca cjepivom. “Njemačka je među najbogatijim zemljama svijeta i ona može privremeno stati s cijepljenjem kako bi utvrdila što se događa i postoje li neka druga, bolja cjepiva. WHO pak ima drugačiju ulogu, mora brinuti da srednje razvijene i siromašne zemlje mogu nabaviti cjepivo, a AstraZenecino cjepivo je daleko najjeftinije.”

Što se pak tiče nuspojava nakon cijepljenja s AstraZenecinim cjepivom, profesori Francetić i Likić ističu kako se u Velikoj Britaniji tim cjepivom cijepilo oko 12 milijuna ljudi te da tamo nisu zabilježene ozbiljnije posljedice. Ili barem nisu objavljene u britanskim medijima.

“No”, ističe profesor Francetić, “britanska komisija za lijekove je najstarija i najuglednija institucija takve vrste u svijetu i ona bi zasigurno obavijestila javnost da se događalo nešto neobično. Medicinska struka u svijetu međusobno jako dobro komunicira te da je došlo do učestalih pojava komplikacija među cijepljenim stanovništvom, to bi se sigurno saznalo.”

Nitko ne može potvrditi niti negirati da cjepivo ima posljedice

Također, profesori Francetić i Likić suglasni su kako nitko sa sigurnošću ne može potvrditi da su neke od težih reakcija posljedica cijepljenja, kako što nitko ne može kazati da to nije moguće. Ljudi, naime, moraju biti svjesni da se nakon uzimanja svakog lijeka ili cjepiva mogu pojaviti veće ili manje nuspojave. Profesor Francetić ističe kako svaki lijek ili cjepivo imaju svoje benefite, ali nose sa sobom i rizik od nuspojava.

“Kad ne bi bilo nuspojava onda taj lijek ili cjepivo vjerojatno ne bi imali učinka. Na nuspojave uvijek valja računati. Ljudi su u pravilu kad uzimaju lijekove za liječenje ili sprečavanje teških bolesti, spremni preuzeti veći rizik od značajnijih nuspojava. Za glavobolju, primjerice, takav rizik, nisu spremni preuzeti, ali kad je u pitanju karcinom, pristaju na sve, od oštećenja miokarda do anemičnosti.”

Za utvrđivanje posljedica cijepljenja treba poprilično puno vremena

Koliko je teško u ovoj fazi precizno utvrditi posljedice nuspojava najbolje pokazuje koliko je vremena potrebno da se znanstveno utvrde nuspojave. Prvo, nuspojava se mora pojaviti u razumnom roku od primanja lijeka. Drugo, mora se utvrditi da se lijek ili cjepivo nalaze u organizmu dok su se razvijale nuspojave te treće da je ta nuspojava već opisana u stručnoj literaturi. I četvrto da je do iste nuspojave došlo kada se lijek ponovo primijenio. Odnosno, logično je da pacijentu kod kojeg se nakon prvog cijepljenja razvio anafilaktički šok, više neće dati druga doza.

Za sada, tvrde profesori Francetić i Likić, još nije potvrđena povezanost nekih ozbiljnijih incidenata s cijepljenjem. Pri tomu profesor Francetić spominje primjer poremećaja koagulacije. “Kad se raščlanjuju pojedini incidenti, onda se uvjerite da ih se ne može svrstati pod poremećaj koagulacije. Nakon cijepljenja dogodila su se 2 ili 3 infarkta miokarda, pa se to odmah povezalo s cjepivom. No, to nije poremećaj koagulacije već je došlo do pucanja ateroskleroskog plaka u koronarnoj krvnoj žili, nakon čega dolazi stvaranja tromba na tom mjestu u koronarnoj krvnoj žili i do srčanog infarkta,” istakao je profesor Francetić te dodao kako se ponekad i plućna embolija povezuje s cijepljenjem.

Zabrinutost oko nuspojava temelji se na malom broju primatelja

Do plućne embolije, koja može biti fatalna, dolazi kad se začepi velika plućna vena, embolusom, a to se nerijetko događa i u općoj populaciji, ali o tomu se ne piše. “No, kad se to dogodi nakon cijepljenja, onda se odmah poveže s cijepljenjem. Pri tomu se, međutim, ne znaju važne pojedinosti o tim pacijentima, jesu li imali druge faktore rizika, kao što je pretjerana težina ili su pušači, jesu li imali uzgredne bolesti ili su prethodno preboljeli trombozu. Puno je nejasnoća da bi se neki incidenti povezali s cijepljenjem,” zaključio je profesor Francetić te upozorio kako su podaci o nuspojavama puno manje kvalitetni od podataka o djelovanju lijekova jer se oni ispituju u kontroliranim kliničkim pokusima koji imaju za cilj prije svega dokazati djelotvornost lijeka.

“A podaci o nuspojavama u toku ispitivanja prikupljeni su, a nisu primarni cilj istraživanja. Tek nakon registracije lijeka slijedi četvrta faza, kad se prati što se događa nakon što je lijek registriran.”
Velika većina svjetskih medicinskih znanstvenika upozorava da se zabrinutost zbog posljedica od cijepljenja temelji na malom broju primatelja koji su razvili krvne ugruške ili abnormalno krvarenje te da istraživači i regulatori lijekova nisu vidjeli dokaze o porastu takvih komplikacija ili povezanosti s cijepljenjem.

No, nakon što su dvojica muškaraca na Siciliji, talijanski mornarički časnik i policajac, umrli nedugo nakon primanja AstraZenecinog cjepiva, web stranica regije Toskana zabilježila je samo u jednom danu 4.100 otkaza cijepljenja tim cjepivom. Međutim, za nekoliko dana to su cjepivo primili drugi stanovnici.

Zanimljivo bi bilo vidjeti gdje se proizvelo cjepivo

AstraZeneca je pak objavila da je pregledom više od 17 milijuna ljudi koji su primili njihovo cjepivo utvrđeno da je zapravo manja vjerojatnost da će se kod njih razviti opasni ugrušci nego kod opće populacije. Unatoč tome anketa Instituta Elabe pokazala je da samo 20 posto Francuza sada vjeruje cjepivu AstraZeneca, s 58 posto sumnjičavih i 22 posto neodlučnih.

Po još jednom pitanju sugovornici Telegrama imali su vrlo slično stajalište. Naime, zbog nekoliko incidenata koji su u Europi zabilježeni nakon cijepljenja AstraZenecinim cjepivom, a te pojave nisu registrirane u Velikoj Britaniji, profesori Francetić i Likić, smatraju da bi bilo zanimljivo vidjeti u kojim su se državama proizvela ta cjepiva. Naime, profesor Likić kaže kako AstraZeneca ima više proizvodnih pogona u Europi i Velikoj Britaniji pa bi bilo važno vidjeti gdje je proizvedeno cjepivo nakon kojega su se pojavile navodne nuspojave.

Profesor doktor Igor Francetić Saša Ćetković

“Velika Britanija je koristila cjepivo iz britanskih tvornica, a zna se da je jedna njena tvornica u Europi, ona u Belgiji, imala probleme. Bioreaktor koji uzgaja virusne vektore, adenovirus čimpanze, imao je smanjen prinos virusa, pa je i to jedan od razloga zašto nisu mogle biti na vrijeme isporučene obećane doze cjepiva. To je odmah pobudilo sumnje u nekim stručnim krugovima da se možda pokušalo dobiti veće količine virusnih vektora za cjepiva, pa da je to ugrozilo kvalitetu. No, do donošenja konačne procjene valja vidjeti hoće li se ti ili slični incidenti ponavljati. Kad bi se to dogodilo onda bi se moralo reagirati.”

Unatoč svim problemima u razvoju, ovo je fascinantan uspjeh

Za sada nema nikakvih dokaza ni da se nedavna smrt jednog mladog čovjeka od 33 godine u nas može povezati s cjepivom koje je primio nekoliko dana ranije. Jedna je od mogućnosti da se radilo o nedijagnosticiranom poremećaju zgrušavanja krvi, a druga, da je injekcija koja je namijenjena za intramuskularnu primjenu, odnosno da se daje u mišić, pogodila neku malu krvnu žilu, a to bi onda moglo potencirati zgrušavanje krvi i stvaranje ugrušaka. No, to će biti teško, gotovo nemoguće obdukcijom utvrditi, ali u svakom slučaju riječ je o sumnjivom događaju, koji valja istražiti, kazao je profesor Likić.

Profesor Francetić drži da je unatoč svim problemima razvoj cjepiva u manje od godinu dana fascinantan uspjeh medicinske tehnologije. “Lijekovi i cjepiva znaju se razvijati od 5 do 10 godina, a u ovom slučaju pomoglo je to što su Kinezi brzo otkrili genom virusa Covida-19 te su ga 14 dana od početka epidemije poslali u stručnjacima u svijetu što je ubrzalo pronalazak cjepiva.”
No, zbog toga što je svijet suočen s potpuno nepoznatom bolešću, bilo je puno nesnalaženja, pogrešaka i krivih procjena.

Tako ni danas nitko nije siguran je li bilo bolje da su se najprije svi stanovnici jedne zemlje cijepili jednom dozom, pa nakon toga drugom, je li trebali cijepiti prvo ljude koji imaju najviše socijalnih kontakata pa su najveći prenositelji zaraze ili je bilo bolje da se prvo cijepe stariji ljudi kod kojih je najveća smrtnost, premda oni s druge strane ne šire zarazu. Također treba li cijepiti vrlo stare ljude koji imaju u pravilu više bolesti istodobno, treba li preuzeti rizik da će dobiti temperaturu koja bi za neke od njih koji imaju plućnu insuficijenciju ili koronarnu bolest mogla biti fatalna.