DZS na presici o popisu stanovništva: 'Podaci ne mogu biti iskorišteni za naplatu poreza ili kontrolu građana'

Jedan ukućanin može dati podatke za sve ostale

“Svaki popisivač bit će zadužen za određene popisne krugove, a jedna osoba može dati podatke o stanu i kućanstvu te o svim članovima kućanstva”, pojasnila je Brković. “Sudionika je oko 9 i pol tisuća, znatno manje nego na prošlom popisu”, dodala je Brković.

“Građani se mogu sami popisati pomoću vjerodajnice sustave e-Građani”, istaknula je glavna tajnica DZS-a. “Dovoljno je da jedna osoba u kućanstvu ima vjerodajnicu, i ona može popisati sve članove obitelji”, nastavlja Brković. Nakon ispunjavanja popisnog upitnika i uspješnog zaključavanja i slanja e-popisnice, ispitanik će dobiti jedinstvenu kontrolnu šifru generiranu u trenutku predaje e-popisnice, koja je dokaz uspješno provedenog samopopisivanja, pojasnila je.

“Kontrolnu šifru treba zapisati na papir, poslikati ili isprintati i sačuvati do druge faze popisa kako bi ispitanik kontrolnu šifru dao popisivaču koji će mu doći na vrata”, rekla je Lidija Brković.

Tajnost podataka će biti zaštićena

Prvi rezultati popisa stanovništva bit će objavljeni najkasnije 60 dana od završetka popisivanja na terenu, rečeno je na presici. Glavna tajnica DZS-a zajamčila je tajnost podataka koje građani daju popisivačima, rekavši da će podaci biti iskazani u obliku iz kojeg se neće moći identificirati statističku jedinicu u kojoj su prikupljeni.

Dodala je da podaci prikupljeni u popisu stanovništva ne mogu biti upotrijebljeni za utvrđivanje bilo kakvih prava i obveza, kao što su porezi, ili za bilo kakvu provjeru građana. Zaštita povjerljivosti podataka bit će na visokoj razini i podrazumijevat će tehničke, organizacijske i druge postupke, kazala je Lidija Brković.

Tri razine sigurnosti

Riječ je nakon glavne tajnice DZS-a dobio Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva. “Vjerodajnice se dijele na nisku, srednju i značajnu razinu sigurnosti. Te vjerodajnice su usklađene s regulativama EU i vrijede na cijelom području EU. Vjerodajnice u sustavu su dovoljne za samopopisivanje”, pojasnio je Gršić.

“Mobilni identitet se može dobiti digitalnom osobnom iskaznicom, bilo da je prošle ili novije generacije. Najčešće se radi o certifikatima kojima se građani certificiraju u sustav. Kod značajne razine sigurnosti, dodjeljuju se uglavnom putem aplikacije m-token, koji se može zatražiti u FiniI, ili od komercijalnih banaka”, kaže državni tajnik.

Kako do vjerodajnica?

“Kod niske razine sigurnosti, to su dobro poznati korisničko ime i zaporka. Imamo vjerodajnicu e-pass, koju izdaje Fina i besplatna je za sve građane RH. Imamo i vjerodajnicu AAI Edu, to je vjerodajnica akademskog sustava, koju koriste studenti, te vjerodajnicu pošte i Hrvatskog Telekoma”, nastavlja Gršić s objašnjavanjem tehničkih setalja popisa.

“Svi koji imaju neku vjerodajnicu mogu se prijaviti u sustav i pokrenuti samopopisivanje. Vjerodajnice koje izdaje RH svojim građanima su mobilne osobne iskaznice, ePASS i token u Fini. Token se može zatražiti i putem online obrasca Fine”, kaže.

Podaci koje prikupe popisivači ili koji se unesu u sustav e-Građani su tajni. “Povjerljivi statistički podaci iskazuju se u obliku u kojem statističku jedinicu nije moguće identificirati izravno ni neizravno i ne mogu biti podloga za utvrđivanje prava i obveza izviještenih jedinica, kao što su pravne ili porezne svrhe”, rekla je Brković, pa pozvala sve građane i članove vlade da iskoriste mogućnost samostalnog popisivanja te tako podrže uspjeh prvog digitalnog popisa stanovništva i pomognu da “stvorimo zajedno sliku Hrvatske”.

Što je s nacionalnim manjinama?

Postavilo se i pitanje hoće li se, i kako će se, popisivati pripadnici nacionalnih manjina. Glavni koordinator za popis stanovništva, Damir Plesa, rekao je kako je praksa da se popisivači u tom slučaju biraju s onog područja u kojem se popisivanje vrši. “Oni bolje poznaju lokalnu zajednicu. Ako na tom području žive nacionalne manjine, normalno je da popisivači budu pripadnici manjine. Ali to nije pravilo. Ima područja u kojima živi miješano stanovništvo”, objasnio je Plesac.

Potom se dotaknulo i teme osoba kojima je adresa različita od adresa boravišta različita od adrese prebivališta. “Najčešće je da osoba boravi tamo gdje je prebivalište. Druga situacija je kad osoba prebivalište ima na jednoj adresi, a boravište na drugoj. Nas tu zanima gdje osoba boravi, a ne prebivalište. Zanima nas gdje osoba provodi najveći dio vremena. Ima jako puno pitanja građana baš na tu temu, posebno naših državljana koji žive vani”, objasnio je Plesac.

Plesac je objasnio i kako je pitanje o vjeroispovijesti na popisu novo. “Ako osoba nije član ni jedne vjerske zajednice, to će moći i izraziti”, rekao je.

Popisivači ne moraju imati negativan test na koronu

Na kraju, Plesac je pojasnio kako popisivači ne moraju imati negativan test na koronu kako bi vršili popisivanje stanovništva. No, dodaje kako su im dali niz preporuka.

“Preporučili smo da se pridržavaju mjera, no ako ih građani ne žele pustiti u svoje domove, mogu se popisati i ispred stana. Ako je osoba u kućanstvu u izolaciji, s tim da popis traje dovoljno dugo, dovoljno je vremena da popisivač ponovno posjeti kućanstvo i popiše ga. Mi kao Zavod za statistiku ne možemo natjerati da se cijepe, no prema našim podacima, vrlo veliki broj popisivača ima covid-potvrdu”, zaključuje Plesac.