Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Economist potvrdio ono što već znamo: Hrvatska je sve gora po stanju demokracije. Ali ljudi, Poljska i Mađarska su bolje od nas

Hrvatska je na ovoj listi pala zbog sve lošijeg stanja građanskih sloboda, a za vratom nam je Vučićeva Srbija

ZADNJA IZMJENA: sij. 9, 2019
Foto: PIXSELL

Demokracija u Hrvatskoj za vrijeme Vlade lijevog centra koju je od kraja 2011. do početka 2016. vodio Zoran Milanović nije posebno napredovala. Ali, nije ni nazadovala. Nakon promjene vlasti, kad je kormilo preuzeo prvo Tihomir Orešković, pa zatim sadašnji premijer Andrej Plenković, demokracija u Hrvatskoj svake godine pada na sve niže grane.

Prethodne rečenice nisu (samo) osobni dojam, radi se o činjenicama iz godišnjeg istraživanja Democracy index cijenjenog časopisa Economist. Upravo objavljene brojke za 2018. godinu Hrvatskoj, očekivano, ne donose dobre vijesti – indeks demokracije u našoj zemlji je, kao i lani, oborio negativni rekord – najlošiji je otkad Economist provodi ovo istraživanje (od 2006. godine). Ima još – kao i u 2017. godini, Hrvatska je po stanju demokracije lošija od notornih problema Europske unije – Poljske, koja je na rang listi 165 država zauzela 54. mjesto i Mađarske koja je 57. Hrvatska koja je pretprošle godine bila 58., sad je skliznula na 60. mjesto i za vratom joj već puše Vučićeva Srbija koja je 63.

Demokracija s greškom

Razlog pada Hrvatske na ovoj rang listi su građanske slobode. Ništa čudno za godinu u kojoj se, primjerice, javna televizijska kuća obračunavala s vlastitim novinarima i strukom, a sudovi kažnjavali satiričke tekstove jer nisu izvještavali o stvarnim događajima. Hrvatska je po kriteriju građanskih sloboda ostvarila dosta nižu ocjenu nego godinu ranije, što je spustilo ukupan indeks demokracije u našoj zemlji.

U ostalim promatranim kategorijama, izbornom procesu i pluralizmu, funkcioniranju vlasti, političkoj participaciji i političkoj kulturi ocjena za Hrvatsku je ostala ista. Ukupni indeks od 6,57 je dovoljan da Hrvatsku smjesti u kategoriju “demokracije s greškom”. Takvih ima ukupno 55 od 165 promatranih zemalja, a lista “punih demokracija” broji njih samo 20 (predvođenih Norveškom, Islandom i Švedskom) i izgleda Hrvatskoj nedostižnije od mogućnosti da četiri kluba iz Hrvatske nogometne lige igraju u UEFA-inoj Ligi prvaka.

Propadanje s HDZ-om

Tako je nastavljeno propadanje demokracije u Hrvatskoj nakon je što na vlast došao HDZ. Posljednji rast indeksa demokracije zabilježen je u 2012. godini, prvoj u kojoj je zemlju vodila Vlada Zorana Milanovića. Tadašnja ocjena od 6.93 zadržana je sve do prve Vlade HDZ-a i Mosta koja je odmah u 2016. godini indeks srozala na 6.75, a Hrvatsku s 52. na 54. mjesto. Godinu kasnije, za kormilom je bio Plenković, ali pravac je ostao isti, indeks je pao na 6.63, a Hrvatska na 58. mjesto, da bi se, eto, u 2018. godini spustili na 60. mjesto s ocjenom 6.57.

Globalni rezultati, po zaključcima Econimista, ukazuju na to da birači, iako razočarani politilčkim institucijama, ne okreću leđa demokraciji, već, posve suprotno, više sudjeluju u političkim aktivnostima i na izborima. Poseban je skok, što sigurno nije iznenađujuće, zabilježen u postotku onih spremnih da sudjeluju na zakonitim prosvjedima.

Žene u naletu, ali ne i u Hrvatskoj

Zabilježen je i stalan pad građanskih sloboda, što bi u 2019.-oj, zaključuju u istraživanju Economista, u kombinaciji sa povećanim političkim angažmanom građana, moglo predstavljati “recept za nestabilnost i društvene nemire”. Naposlijetku, prošla godina, ali i cijelo desetljeće je obilježena sve većim sudjelovanjem žena u politici. Taj indikator je u posljednjih deset godina narastao najviše od svih 60 pojedinačnih koje Economist mjeri.

U Hrvatskoj, međutim, broj žena u, primjerice, Hrvatskom saboru obara jednaki “rekord” kao i indeks demokracije. Od 2000. godine na ovamo u Saboru nikad nije sjedilo manje žena, tek 19 posto.

Jasmin Klarić
Telegram autor
285 članaka Više o autoru