EK je hrvatsku ekonomiju prebacila među nešto manje problematične; ali i dalje imamo goleme dugove

Hrvatska, koja je još u 2018. bilježila prekomjerne ekonomske neravnoteže, sada bilježi ekonomske neravnoteže, ustvrdila je Europska komisija u izvješću objavljenom u srijedu u sklopu zimskog paketa europskog semestra. Europski semestar je mehanizam za koordinaciju ekonomskih politika, koji je uveden kako bi se spriječile buduće krize i kako bi se moglo reagirati prije nego što kriza poprimi šire razmjere. Nepoštivanje preporuka može dovesti i do sankcija, koje uključuju i “zamrzavanje” sredstava iz europskih fondova.

EK je još u ožujku 2014. bila utvrdila postojanje prekomjerne makroekonomske neravnoteže u Hrvatskoj. Iste godine Hrvatska je ušla i u postupak prekomjernog deficita, no iz te procedure izašla je u 2017. Sada EK ističe da je ekonomski razvoj pridonio postupnoj korekciji postojećih neravnoteža u Hrvatskoj, posebice onih povezanih s visokim razinama javnog, privatnog i vanjskog duga, što je dovelo do smanjivanja rizika.

EK navodi i da su zakonodavna aktivnost i predanost održivoj korekciji neravnoteža nedavno pojačani, pri čemu će ključna biti puna, brza i učinkovita implementacija reformi. Preostale ranjivosti hrvatskog gospodarstva povezane su s visokim razinama javnog, privatnog i vanjskog duga u kontekstu niskog potencijala rasta, napominje se u izvješću.

Uz Hrvatsku, još devet zemalja bilježi neravnoteže

Ipak, zamjećuje EK, zaduženost se smanjuje zadnjih godina. To je poduprto snažnim nominalnim gospodarski rastom, iznad procjenjenog potencijalnog rasta, te razboritom fiskalnom politikom. Negativna neto vanjska pozicija i dalje ostaje velika, no poboljšava se zbog viškova u bilanci plaćanja. Privatni sektor se i dalje razdužuje, no tempo tog razduživanja se smanjuje, dok se rast kredita i investicija oporavlja, zamjećuje EK. Proračun je u plusu od 2017., a javni dug znatno je smanjen, s vrhunca zabilježenog u 2014.

Financijski sektor je dobro kapitaliziran i profitabilan, dok loši zajmovi, iako se smanjuju, ostaju na povišenoj razini. Izloženost kompanija i kućanstava stranoj valuti je smanjena, navode u EK, no i dalje su prisutne ranjivost. S donošenjem mirovinske reforme, čija je primjena započela 2019. godine, i novim zakonodavnim okvirom kojim se poboljšava fiskalni okvir, pojačava se i zakonodavna aktivnost, kažu u EK. Ostale relevantne zakonodavne mjere su u pripremi, a njihova cjelovita implementacija ostaje ključna za jačanje otpornosti hrvatskog gospodarstva, napominje se u izvješću.

U ovom ciklusu semestra, EK je zaključila i da još devet zemalja EU, uz Hrvatsku, bilježi makroekonomske neravnoteže. To su Bugarska, Francuska, Njemačka, Irska, Rumunjska, Nizozemska, Portugal, Španjolska i Švedska. Tri zemlje – Cipar, Grčka i Italija, pak, u skupini su zemalja s prekomjernim neravnotežama. Grčka je po prvi put bila predmet detaljne analize, nakon što je integrirana u Europski semestar nakon uspješnog dovršetka programa stabilizacijske pomoći u kolovozu 2018. godine.