EK kaže da smo u digitalizaciji najgori u Europi. Što kaže Vlada? Da smo fenomenalni, samo ovi krivo mjere
Ministarstvo uprave krivnju svaljuje na metodologiju mjerenja
Hrvatska ozbiljno zaostaje po pitanju digitalizacije, stoji u novom izvješću Europske komisije o stupnju digitalizacije javnih uprava zemalja članica EU. Nalazimo se na poraznom posljednjem mjestu u EU po ukupnoj digitalnoj dostupnosti usluga javne uprave. Prema procjeni EK, Hrvatska je digitalizirala 64 posto usluga, dok je europski prosjek 88 posto. Zaostajemo i za usporedivim zemljama, pa EK zaključuje da su rezultati digitalizacije javne uprave u Hrvatskoj niži od očekivanih.
“Stupanj digitalizacije još uvijek je nizak”, kaže Europska komisija, “a u usporedbi sa sličnim zemljama, Hrvatska ima podbačaj, s rezultatima nižim od očekivanih”. Hrvatska je ispodprosječne rezultate ostvarila u kategorijama u kojima se mjere konkretne životne situacije za koje stanovniku mogu trebati usluge javne uprave, poput registracija ili izdavanja potvrda, te pokretanja tvrtke ili posjedovanja vozila. Posebno smo loši u kategoriji dostupnosti pravosudnih usluga, kojom se mjeri mogućnost pokretanja manjih odštetnih zahtjeva – tu smo dobili točno 0 bodova.
Ministarstvo krivi metodologiju
Iz Ministarstva uprave na takve porazne kritike odgovaraju da je za sve kriva metodologija ocjenjivanja. Prema ministarstvu, Hrvatska je dobila premalo bodova u područjima u kojima je vrlo jaka, poput elektroničke identifikacije i prekograničnih usluga. Objašnjavaju da je Komisija do jednog dijela podataka došla mjerenjima 2017. godine, pa nije mogla uračunati napredak koji je Hrvatska navodno postigla u posljednje dvije godine, prenosi Večernji list.
Kao neke od uspješnih projekata iz Ministarstva spominju uspostavu Centra dijeljenih usluga, koji bi nakon uvođenja novih tehnologija trebao biti jedan od najnaprednijih u ovom dijelu Europe. Dodaju i da konstantno nadograđuju sustav e-građani, te kažu da rade na uvođenju niza elektroničkih usluga svih ministarstava. Takva opravdanja, međutim, ne djeluju uvjerljivo domaćim stručnjacima. Marko Rakar, politički konzultant i IT stručnjak, za Večernji kaže da su kritike EK opravdane, a objašnjenja Ministarstva uprave neuvjerljiva.
‘Digitalizacija ne znači pretvaranje papira u digitalnu verziju’
Rakar smatra da najavljeni Centar dijeljenih usluga neće promijeniti ništa, te tvrdi da su podaci koje država objavljuje o korištenju pojedinih e-usluga neistiniti, budući da ih upotrebljava vrlo malo korisnika. Kao osnovni problem zbog kojeg građani ne koriste postojeće usluge Rakar prepoznaje zastarjele i nekvalitetne servise.
“Naše usluge odgovaraju vizualnim i funkcionalnim standardima iz 80-ih i 90-ih godina prošlog stoljeća. Ukoliko želimo pomake, prvo bi trebalo odabrati i analizirati servise koji imaju potencijala da bi ih ljudi koristili. Digitalizacija ne znači pretvaranje papira u njegovu digitalnu verziju, nego optimizaciju procesa”, objašnjava Rakar za Večernji list.
Za takvu situaciju stručnjak krivi nekompetentne ministre uprave. Aktualnom ministru Ivanu Malenici daje određeni popust zbog toga što je ovaj tek nedavno preuzeo ministarstvo, ali smatra da nema prevelikih šansi da će on nešto uspjeti pokrenuti do kraja mandata Vlade. Na istu pomisao navodi i podatak Večernjeg lista da u Ministarstvu uprave na poslovima digitalizacije radi samo 17 ljudi. U Središnjem državnom uredu za digitalizaciju ih je nešto više, ali djelokrug i ovlasti tog Ureda su potpuno nejasni.
Ministarstvo pravosuđa najavljuje novost, samo ne zna što
Iz Ministarstva pravosuđa, koje je u posebno loše ocjenjeno u izvješću EK, najavljuju velike promjene u svojem pristupu digitalizaciji. Ove godine će se servis e-komunikacija, koji se od prošle godine koristi na trgovačkim sudovima, početi primjenjivati na općinskim, a do kraja 2020. i na upravnim sudovima.
Preko tog sustava zasad mogu komunicirarati samo odvjetnici i državni odvjetnici, ali Ministarstvo taj način komunikacije “u određenim postupcima” do kraja iduće godine namjerava omogućiti i građanima. Ta najava vjerojatno bi djelovala znatno ozbiljnije da su iz Ministarstva znali precizirati o kojim se točno postupcima radi. Nažalost, zasad su mogli reći samo to da je riječ o složenim procesima koji će zahtijevati elektroničke certifikate za građane.