Nekad je nužno odabrati stranu

Ekonomski analitičar Novotny smatra da je prodaja udjela Fortenove tajnovitom Arapinu zbog sankcija neprovediva

Komentirao je i najavljeni porez na ekstraprofit, rekavši da je to loša ideja

FOTO: Screenshot HRT

Bivši Agrokor, današnja Fortenova, ponovno je u fokusu javnosti nakon što je jučer odjeknula vijest da je ruski Sberbank prodao svoj udio investitoru iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Novi vlasnik njihova udjela je Saif Bin Markhan Alketbi, a Vlada i Fortenova grupa tvrde da o tome nemaju nikakvih saznanja iako je u prvotnoj vijesti o prodaji Jutarnji list, pozivajući se na “izvore bliske transakciji”, javio da se o ulaganju razgovaralo i s “premijerom Plenkovićem za vrijeme njegova posjeta Dubaiju početkom ožujka ove godine, u okviru Nacionalnog dana Republike Hrvatske na EXPO-u. Tada se premijer Plenković susreo sa šeikom Hamdanom bin Mohamedom bin Rašidom Al Maktumom, Vladarom Dubaija.”

Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da Sberbank nitko ne može spriječiti da proda svoj udio, ali da je pitanje kako će pravno provesti transakciju.

“Sberbank je pod sankcijama Europske unije, kao i imovina Sberbanka, uključujući i udjele u Fortenova grupi koji su domicilirani u Nizozemskoj. Nitko Sberbank ne može spriječiti da proda te udjele, niti hrvatska Vlada niti uprava Fortenova grupe. Međutim, hoće li se to moći provesti u kontekstu sankcija protiv Rusije i tih banaka koje su sankcije obuhvatile, to je teško reći. Mislim da je to jednostavno neprovedivo ovom trenutku”, rekao je Novotny za HRT.

‘Ovo je tipično rizična transakcija’

Na pitanje je li onda u pitanju kazneno djelo, ako su izbjegnute sankcije, Novotny je rekao da nije jer “Sberbank može prodati”. “Pitanje je kako će kupac moći ući u posjed svojeg vlasništva. To je drugo pitanje. Nitko ne može otuđiti njihove udjele u Fortenova grupi, oni nisu nacionalizirani, no u ovom trenutku su imobilizirani i Sberbank ne može raspolagati s tom imovinom dok traju sankcije”, istaknuo je Novotny.

Objasnio je da se u ovom slučaju radi o investicijskom fondu koji ulaže u rizične portfelje dionica i pokušava restrukturirati te kompanije i kasnije ih prodati uz određenu zaradu.

“To nije jedinstven slučaj, njih je bilo i bit će na europskom i svjetskom tržištu kapitala. Ovo je tipično rizična transakcija. On može platiti, ako već nije platio te udjele Sberbanci, putem nekih drugih kanala, a ne ovih koji su pod sankcijama i čekati da se ta cijela situacija s pravne strane provede. To može biti za godinu dana, za pet ili 10 godina. To je rizik”, rekao je ekonomski analitičar.

‘Mirovinski fondovi nemaju tako visok apetit’

Upitan treba li se zabrinuti oko toga tko raspolaže novcem građana u mirovinskim fondovima jer je kao kupac bio zainteresiran i jedan hrvatski mirovinski fond, Novotny je rekao kako “u Hrvatskoj imamo vrlo snažne mirovinske fondove drugog stupa koji su akumulirali značajan kapital za ulaganja”.

“Tim kapitalom upravljaju društva za upravljanje fondovima koja su djelomično u vlasništvu hrvatskih banaka, djelomično u vlasništvu, primjerice, njemačke osiguravateljske kompanije”, rekao je. Dodao je da fondovi ulažu u prvoklasne dionice te da bi, barem po pravilu, trebalo tako biti.

“Fondovi nemaju praksu ulaganja u rizične portfelje dionica ili obveznica kako je to učinio ovaj investicijski fond iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Mirovinski fondovi nemaju tako visok apetit zato što im to ne dopušta regulatorni okvir”, objasnio je.

‘Porez na ekstraprofit ograničava poduzetničku aktivnost’

Novotny je komentirao i najavljeni novi državni namet, tzv. porez na ekstraprofit. “Mislim da je to loša ideja, time se pojačava uloga države u ekonomskim procesima”, kazao je.

Prema modelu koji je na stolu, ali nije definitivan, Vlada bi time obuhvatila kompanije u energetskom sektoru, bankama, velikim trgovačkim lancima, prehrambenoj i financijskoj industriji, ali i pojedinim IT kompanijama, odnosne tvrtke koje imaju godišnje prihode veće od 300 milijuna kuna i rast dobiti veći od 20 posto, pisao je jutros Jutarnji list.

“To onda znači da Vlada ograničava poduzetničku aktivnost, što je u konačnici protuustavno. Hrvatski ustav jasno kaže da se ekonomski sustav temelji na privatnom vlasništvu i poduzetništvu. Državno uplitanje je moguće tamo gdje postoje monopoli”, istaknuo je Novotny.