Ekskluziv: Boras tuži meteorologe. Ne da im da si izgrade novu zgradu, a stara im je uništena u potresu
Država je dala DHMZ-u da gradi novu zgradu na njenom zemljištu. A onda im je stigla tužba Sveučilišta za ometanje posjeda
Državni hidrometeorološki zavod već godinama pokušava riješiti problem neadekvatnog smještaja svojih službi. Do zagrebačkog potresa radili su u dvije stare, trošne palače na zagrebačkom Gornjem gradu. O njima se još prije 10 godina izvještavalo kao opasnima za život. Centralna zgrada na Griču datira u daleku 1826., a potres joj je donio crvenu naljepnicu. DHMZ je, zato, od srpnja 2020. raštrkan na nekoliko neadekvatnih lokacija po gradu. Rješenje im je trebalo biti nova upravna zgrada na Sveučilišnom kampusu Borongaj.
Tamo bi konačno radili u uvjetima primjerenima za hidrometeorološku službu 21. stoljeća, a o preseljenju se govori već desetljeće. Još 2009. godine Vlada odlučuje DHMZ-u na Kampusu dodijeliti državnu nekretninu za izgradnju nove zgrade. To se konačno ostvaruje u travnju 2017. kada DHMZ i država potpisuju Ugovor o dodjeli nekretnine u dijelu Kampusa u vlasništvu Republike Hrvatske. Dodjela objekta na korištenje omogućava im (do)gradnju temeljem dovršenog arhitektonskog i građevinskog projekta.
Međutim, cijela priča naprasno staje krajem kolovoza ove godine kada Sveučilište u Zagrebu, čiji pojedini fakulteti djeluju na Kampusu, ulaže prigovor na izdavanje građevinske dozvole DHMZ-u, a ubrzo podiže i tužbu protiv DHMZ-a za ometanje posjeda. Cijeli projekt izgradnje nove zgrade DHMZ-a – prema procjeni težak 180 milijuna kuna i uvršten na listu strateških projekata RH – sada je pod upitnikom.
Sveučilište osporava ugovor države i DHMZ-a
O razlozima ulaganja prigovora na izdavanje građevinske dozvole DHMZ-u i podizanja tužbe za ometanje posjeda, u dva smo navrata upitali upravu Sveučilišta u Zagrebu i rektora Damira Borasa, no uporno ne objašnjavaju svoje razloge za ove poteze. Oni su, naime, baš kao i DHMZ, dobili od države na korištenje dio zemljišta na Borongaju. Iz DHMZ-a nam sada kažu da im Sveučilište “osporava pravni interes za izdavanje građevinske dozvole”. Sveučilište im, pojašnjavaju, generalno osporava Ugovor o dodjeli nekretnine na korištenje koji su 2017. potpisali s tadašnjim ministrom državne imovine Goranom Marićem.
Ugovorom im je dodijeljena nekretnina površine 19.388 metara kvadratnih. Na njoj se nalaze tri građevine, od kojih se dvije namjeravaju zadržati, a jedna ukloniti. Ugovor DHMZ-a i države, između ostalog, propisuje da DHMZ novu upravnu zgradu na Kampusu Borongaj mora “privesti namjeni” u roku od pet godina od sklapanja ugovora; u suprotnome, ugovor države i DHMZ-a smatra se raskinutim. Rok od pet godina istječe u travnju 2022. godine.
Inače, koliko je izgradnja nove DHMZ-ove zgrade važna za državu pokazuje i podatak iz 20. rujna 2018., kada ga Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta uvrštava na listu strateških projekata RH. Prema procjeni, projekt je težak 180 milijuna kuna.
Neprihvatljivi uvjeti za rad
Iz Kabineta ravnateljice DHMZ-a Branke Ivančan-Picek za Telegram opširno objašnjavaju zašto su uopće krenuli u projekt izgradnje nove upravne zgrade. Nezadovoljavajući infrastrukturni uvjeti, odnosno smještaj u starim palačama na Griču i u Mesničkoj ulici, značajno su im usporavali rad i ugrožavali funkcioniranje. Prošlogodišnji potres trošne je zgrade dodatno oštetio i one više nisu sigurne za rad DHMZ-ovih stručnjaka.
Privremeno su se smjestili u unajmljenom prostoru na zagrebačkim Ravnicama, a dio aktivnosti obavljaju na Brodarskom institutu te u jednom obnovljenom hangaru na Kampusu Borongaj što, naglašavaju, nije adekvatno rješenje za daljnji rad i razvoj. Tvrde kako su njihovi aktualni radni uvjeti posve neprihvatljivi za kvalitetno obavljanje hidrološke i meteorološke djelatnosti.
Ugroženo ispunjenje međunarodnih obveza
Mori ih, između ostaloga, i nepouzdana informacijsko-komunikacijska povezivost koja “ugrožava ispunjenje međunarodnih obveza u razmjeni podataka i informacija kao obveze RH kao članice Svjetske meteorološke organizacije i punopravne članice svih infrastrukturnih meteoroloških organizacija u EU”. Nedostatak adekvatnog prostora predstavlja problem i za smještanje DHMZ-ovih superračunala i ostale računalne opreme.
“Dio je smješten u unajmljenom prostoru FINE, dio se nalazi u prostoru na Ravnicama 48, dio na Meteorološkom opservatoriju Maksimir, što je dodatni financijski trošak, kao i rizik za normalno funkcionalno održavanje ovako složenog sustava”, naglašavaju.
O tužbi Sveučilišta: ‘Nadamo se da će razum prevladati’
Nakon potpisivanja ugovora s državom o dodjeli nekretnine na Kampusu, navode, krenuli su u pripremu projektne dokumentacije za izgradnju nove zgrade. U pripremi projekta, taksativno nam nabrajaju, dosad su potpisali ugovor s državom o dodjeli nekretnine na Kampusu, država je projekt uvrstila na listu strateških projekata, završeni su glavni projekt (arhitektonski, građevinski, elektrotehnički, strojarski projekt i troškovnik) i studija izvodljivosti te obavljene pripremne radnje za provedbu postupka javne nabave građevinskih radova.
Izdavanje građevinske dozvole u postupku je u Gradu Zagrebu, gdje Sveučilište u Zagrebu 26. kolovoza ove godine ulaže prigovor na izdavanje građevinske dozvole DHMZ-u. “Prigovor je prema našem mišljenju potpuno neutemeljen s obzirom na Odluku o dodjeli nekretnine za izgradnju nove zgrade DHMZ-a koja je donesena na razini Vlade RH 28. siječnja 2009. te Ugovor o dodjeli nekretnine” potpisan u travnju 2017. Osim prigovora, dodaju iz Kabineta ravnateljice Ivančan-Picek, Sveučilište u Zagrebu podiglo je tužbu protiv DHMZ-a za ometanje posjeda.
“Pozadina i razlozi podizanja ove tužbe nisu nam poznati. Nadamo se da će razum prevladati, da će DHMZ dobiti građevinsku dozvolu za izgradnju nove zgrade na kampusu Borongaj te da će temeljem toga osigurati i financiranje izgradnje iz strukturnih fondova programskog razdoblja 2021.-2027. u suradnji s resornim Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja”, kažu za Telegram.
Rizik za milijunske EU projekte DHMZ-a
Zaključuju kako bez objedinjavanja svih njihovih djelatnosti na jednome mjestu, neće biti moguća modernizacija službe DHMZ-a i daljnji razvoj. Vrlo konkretno, kažu, aktualna situacija predstavlja prepreku i rizik za uspješan završetak projekata koje provode. Među njima su europski projekti modernizacije meteorološke motriteljske mreže (METMONIC), proširenja i modernizacije državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka (AIRQ) te projekt unaprjeđenja negrađevinskih mjera upravljanja rizicima od poplava (VEPAR). Samo ova tri projekta zajedno teže 719 milijuna kuna.
Kampus Borongaj, o kojemu i dalje na stranicama Sveučilišta u Zagrebu piše da je “najveća investicija u obrazovanju u posljednjih 150 godina”, nikad nije postao zamišljeni, moderan studentski grad koji bi dnevno koristilo 35.000 studenata. Pisalo se da će tamo biti smješteno osam fakulteta, Tehničko veleučilište Zagreb, CARNet, DHMZ, kao i studentski dom s kapacitetom 5000 ležaja. Svečano otvoren 12. listopada 2007., Kampus Borongaj upravo puni 14 neuspješnih godina. Njegova dugotrajno loša karma očito nije zaobišla niti strateški važan DHMZ.