Ekskluziv: Kuščević ima još jednu kuću na Braču. Da bi je legalizirao, kao načelnik je izmijenio prostorni plan
U zoni koja nije građevinska podigao je štalu, iako nije imao stoku. A onda izmijenio Prostorni plan da štale mogu postati kuće
Kako je Telegram jučer otkrio, ministar uprave Lovro Kuščević 11 godina nije upisao svoju kuću na Braču u katastar. To, međutim, nije jedini zanimljiv slučaj s njegovim nekretninama u općini Nerežišća. Nasuprot kuće o kojoj su nakon nas izvještavali svi mediji, nalazi se još jedna čestica u vlasništvu gospodina Kuščevića, označena kao 4038 k.o. Nerežišća.
Ta se čestica u katastru vodi kao pašnjak i cesta, ukupne površine 2648 četvornih metara. U stvarnosti je tamo, međutim, još jedna ministrova kuća i velika nadstrešnica koja pritom izlazi iz dozvoljenih gabarita. Najneobičnije je to što spomenuta parcela nije u građevinskom području. Nakon opsežnog istraživanja, Telegram je analizirao kako je aktualni ministar, nekad načelnik općine Nerežišća, sagradio kuću u negrađevinskoj zoni. Pritom je zanimljivo da je uspio dobiti sve potrebne dozvole, iako na kraju ni ovu nekretninu nije upisao u katastar na što ga obvezuje zakon. No to u ovoj priči djeluje kao najmanje važan detalj.
Kako je štala postala – stambena zgrada
Iz Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije u Supetru odgovorili su nam kako su gospodinu Kuščeviću u listopadu 2011. izdali odobrenje za građenje objekta od 77 četvornih metara, a u siječnju 2016. i uporabnu dozvolu. To što čestica nije u građevinskoj zoni ministar je riješio prilično domišljato: prvo je zatražio dozvolu da tamo izgradi štalu, koja se prema propisima smije podići na poljoprivrednom zemljištu.
Ministar nije imao stoku zbog koje bi mu ta štala bila potrebna, niti je njegovo zemljište dovoljno veliko ni dovoljno udaljeno od građevinskog područja. No, Kuščević je svejedno dobio dozvolu da je podigne. I baš kada je ta štala dovršena, općina Nerežišća u kojoj je tada bio načelnik, donosi novi prostorni plan kojim je omogućeno da se štale prenamijene u stambene zgrade.
Zgodan je i način na koji su ti propisi izmijenjeni. U prosincu 2015., kada je novi Prostorni plan već bio usvojen, ali bez te stavke o štalama, Općinsko vijeće Nerežišća donosi dokument nazvan Rješenje o ispravci pogreške. Tim rješenjem dodano je da se štale mogu prenamijeniti u stambene, poslovne ili zgrade mješovite namjene. I tako je, zahvaljujući glasovima stranačkih kolega u općinskom vijeću, Kuščevićeva štala na čestici 4038 mogla postati kuća iako nije u građevinskom području. Izmjene prostornog plana općine Nerežišća Kuščević je, kao tadašnji načelnik, osobno potpisao.
Projektanti s kojima smo razgovarali tvrde kako je ovakav manevar s prenamjenom zemljišta sve češći i da gospodin Kuščević nije jedini koji se toga dosjetio. “Koliko čujemo s terena, u Hrvatskoj je u zadnje vrijeme vrlo popularno graditi nekakve poljoprivredne kućice u divljini koje se potom iznajmljuju na crno. A lokalni moćnici pritom mogu i izmijeniti prostorni plan gdje štale, “da ne smrde”, postaju stambene zgrade. Smrad i držanje životinja je, koliko meni poznato, nešto što se rješava odlukama o komunalnom redu” priča nam iskusni projektant koji je želio ostati anoniman.
Pravne makinacije kojima je legalizirao gradnju
Kako smo ranije spomenuli, zanimljiva je i gigantska nadstrešnica koju je ministar podignuo na toj čestici. Iz Upravnog odjela za graditeljstvo u Supetru odgovorili su nam kako je sagrađena temeljem Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima, prema kojima nije potrebno izdavanje građevinske dozvole, “jer je u u funkciji postojeće građevine stambene namjene”.
Međutim, projektanti i arhitekti kojima smo predočili dokumentaciju tvrde kako to nije točno jer je takvo tumačenje bilo dozvoljeno iznimno za postupke legalizacije. Uz to, građevina stambene namjene – dakle već spomenuta štala koja je postala kuća – nije postojala na parceli kada je nadstrešnica izgrađena, što u prijevodu znači da ju je ministar podigao nelegalno. Priča sada postaje još kompliciranija.
“Osnovna građevina i nadstrešnica kao pomoćna građevina moraju biti na istoj parceli. Znači, u trenutku kada je podignuta, nadstrešnica je bila nelegalna, a sada to više nije jer je pravnim egzibicijama odjednom dobila glavnu građevinu stambene namjene uz kakvu može legalno postojati”, pojasnila nam je ministrov potez arhitektica Suzana Dobrić Žaja.
Nadstrešnice i stambene zgrade nema u katastru
Unatoč tome, ministar je svejedno u prekršaju jer prostorni plan Nerežišća dozvoljava gradnju nadstrešnica od lakog materijala i površine do 40 četvornih metara isključivo na zemljištima poljoprivredne namjene koja pritom moraju biti veća od 10.000 četvornih metara. Podsjećamo kako se u ministrovu slučaju radi o zemljištu koje je znatno manje i čija je površina 2648 četvornih metara. Uz to, pomoću alata za izmjeru površine koji se nalazi u sklopu portala Katastar.hr, vidljivo je da nadstrešnica ima površinu od najmanje 40 m2 što je 20 više od dopuštenog na poljoprivrednom zemljištu prema Prostornom planu općine Nerežišća i Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama. Ali ni to nije sve. “Čak i da je površina čestice u redu, problem bi bio što je materijal armirano betonski. Dakle jedina mogućnost kako bi ovo moglo biti legalizirano jest da se iskoristio minuli zakon o postupanju, za koji se sada više ne može podnijeti zahtjev”, tvrdi iskusni projektant kojem smo pokazali dokumentaciju.
Pritom, kao i u našoj jučerašnjoj priči, i u ovom slučaju ministar Kuščević ponovno je zaboravio u katastar prijaviti promjene na zemljištu, točnije nadstrešnicu i štalu koja je postala stambena zgrada. Potvrdila nam je to Državna geodetska uprava iz koje su najavili kako će protiv ministra pokrenuti proces kako bi utvrdili je li u prekršaju za koji je propisana sitna kazna, od tri do šest tisuća kuna. Podsjećamo kako je to već drugi proces koji DGU pokreće protiv ministra. Pritom, prema svemu što smo otkrili, na parceli bi barem u slučaju nadstrešnice posla moglo biti i za građevinsku inspekciju.