Ekskluziv: pismo doktora iz KB Dubrava ukazuje na Beroševo zataškavanje. ‘Ovo je stručna i etička noćna mora’

Beroševa Inspekcija tvrdi da u KB Dubrava nije bilo većih propusta. No Telegram je u posjedu uznemirujućeg pisma jednog od šefova bolnice

ZADNJA IZMJENA: lis 30, 2020

Ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio je jučer da je primio raport inspekcije koju je poslao u KB Dubrava. Javnosti do sada nije bilo poznato da je u glavnu Covid bolnicu u Hrvatskoj upućena ekipa od dvoje ljudi koju je vodila načelnica Samostalnog sektora za inspekciju u zdravstvu pri Ministarstvu zdravstva dr. Vesna Sokol. Doktorica Sokol po struci je stomatolog. A kako se dalo razabrati iz Beroševih riječi, njihov je izvještaj ispao dosta povoljan.

Nipošto se nisu složili s tvrdnjama koje je nadređenima iznijela liječnica inače zaposlena na Klinici za unutarnje bolesti KB Dubrava, nakon za nju mučnog iskustva u radu na odjelu za teške Covid pozitivne pacijente. Naime, kako je javnosti prenio ministar, inspekcija je u KB Dubrava pronašla samo ”minimalne propuste”. Oni se otprilike svode na to da je nekome od pacijenata zakasnio doručak. A manje greške se, naglasio je Beroš, mogu i očekivati kad se epidemija toliko širi da Covid odjeli u KB Dubrava dnevno primaju ”20 do 40 pacijenata”.

No, usprkos tako povoljnom izvještaju inspekcije o stanju u bolnici, na koje se ovih dana sve češće javno žale i pacijenti i medicinsko osoblje, Vlada i ministar zdravstva jučer su ipak smijenili Upravno vijeće KB Dubrava. Razlog je ”neodgovarajuća razina komuniciranja između Uprave i koordinatora za bolničko liječenje Covid pozitivnih”. To može značiti da se u Dubravi sprema i smjena ravnatelja dr. Srećka Marušića.

‘Izvještaj inspekcije uvreda je za zdrav razum’

Ono što iz svega toga možemo zaključiti jest da su teški pacijenti u Dubravi dobro zbrinuti. Da bolnički sustav kvalitetno i profesionalno funkcionira. Da ničega ne manjka. Da se nitko ne treba dodatno plašiti ako se od korone bude morao liječiti u KB Dubrava. I da je liječnica koja je svojim pismom pokrenula ovu lavinu, tvrdeći da na Covid odjelima nema lijekova, opreme, hrane, te da je organizacija u kaosu, naprosto bila fizički iznurena i tankih živaca pa je od muhe vidjela slona.

A ”neodgovarajuća razina komunikacije” u vrhu bolnice sada je uočena i riješit će se određenim kadrovskim promjenama koje su, evo, počele smjenom Upravnog vijeća.

Naši liječnički izvori iz KB Dubrava tvrde, međutim, da se svime ovime prikrivaju problemi koji su izuzetno ozbiljni, teški i opasni po zdravlja i sigurnost građana. Kažu da je izvještaj inspekcije uvreda za zdrav razum i bolničkog osoblja i koronom zaraženih pacijenata koji su osobno iskusili liječenje u KB Dubrava. A posebnom smijurijom smatraju to što je inspekciju Ministarstva zdravstva u Covid bolnici vodila – zubarica.

Kritičko i na momente očajničko pismo

S obzirom na poznatu činjenicu da nesmiljene klanovske borbe u ovoj bolnici traju već duže vrijeme, potreban je oprez pri vaganju situacije. Ali da je zataškavanje i te kako na djelu snažno signalizira pismo jednog od najodgovornijih ljudi u KB Dubrava poslano 28. listopada Viliju Berošu, a s čijem je sadržajem morala biti upoznata i njegova inspekcija prije nego što je sačinila konačni izvještaj o stanju u bolnici.

Pismo je sinoć dobio Telegram, a potpisuje ga dr. Ivica Grgurević, voditelj Respiracijskog centra u KB Dubrava i predstojnik Klinike za unutarnje bolesti. Ostavljajući javnosti na prosudbu koliko su realni izvještaj Beroševe inspekcije i smirujuće izjave samog ministra, ekstenzivno ćemo ga citirati. Zbog boljeg razumijevanja, potrebno je prethodno objasniti da teške Covid pozitivne bolesnike u KB Dubrava od ožujka ove godine zbrinjava Primarni respiracijsko-intenzivistički centar (PRIC) koji vodi dr. Ivica Lukšić.

Lukšića je imenovao ministar Beroš kao glavnog šefa stožera za koronu u bolnici, a on je onda odabrao svoje najbliže suradnike. Unutar PRIC-a ustrojeni su Respiratorni intenzivistički centar (RIC) i Respiratorni centar (RC). U prvom se liječe bolesnici na kisiku kojima je potrebna i intenzivna njega, a na čelu mu je dr. Jasminka Peršec. U drugome bolesnici koji su izvan intenzivne skrbi. Voditelj tog odjela je dr. Ivica Grgurević čije kritičko i na momente očajničko pismo dajemo u nastavku čitateljima na uvid.

‘Organizacijska, stručna i etička noćna mora’

Prof. Grgurević piše kako ”zadnjih nekoliko tjedana svjedočimo akceleriranom širenju epidemije” pa se kapaciteti bolnice ubrzano pune.

”Poduzimali smo sve da s postojećim kadrom i u postojećim prostornim uvjetima osiguramo skrb za bolesnike, svjesni svih ograničenja kojih imamo. Na žalost s ovim kadrom i u ovim uvjetima mislim da smo došli do iscrpljenosti kapaciteta da se osigura minimalni standard liječenja, o čemu sam više puta izvijestio na Stožeru PRIC-a, kao i u više navrata usmeno svoje nadređene, upravitelja PRIC-a i ravnatelja bolnice.”

”Suočeni s ogromnim priljevom bolesnika, uvodili smo svakodnevno nove liječničke i sestrinske timove, bez ikakve pomoći iz drugih kuća što nam je više puta od početka epidemije bilo obećano, ali je ta pomoć izostala. Tek smo ovaj vikend u RC-u dobili dva (!) specijalizanta infektologije”.

”S gubitkom još nekoliko djelatnika cijeli sustav može kolabirati, o čemu sam također govorio i na Stožeru i na sastanku svih voditelja odjela KB Dubrava prije 10 dana”.

”Sve veći prijem, koji zadnjih dana broji po tridesetak pacijenata, te bez infektologa u bolnici, uz nejasne informacije o broju kreveta, nejasne daljnje planove širenja, nejasno definirane planove po pitanju pregledavanja COVID+ bolesnika, a sve s istim i sada već iscrpljenim osobljem, sve to postaje organizacijska, stručna i etička noćna mora”.

‘Što ćemo s novim pacijentima i gdje ćemo ih primati?’

”Često izostaju i odgovori na konkretna organizacijska pitanja. Primjerice, vidjevši da objektima A i B kapacitetima dolazi kraj, a oni mogu primiti 160 bolesnika, nisam mogao dobiti odgovor na pitanje što ćemo s novim pacijentima i gdje ćemo ih primati”.

”Po mom mišljenju, planiranje ovakvih kriznih situacija i razmatranje prostornih, materijalnih i kadrovskih potreba trebalo je biti davno razrađeno, možda i jest, ali ja s time nisam upoznat, a događa se da o svemu saznajemo u zadnji čas”.

”Razgovaram svakodnevno s kolegama koji rade u RC-u, a od kojih jedan dio pokazuje simptome burn-outa, pokušavam ih utješiti i svima sam na raspolaganju da osjete neku brigu. No, među njima prevladava mišljenje da su prepušteni. Mislim da sam i osobno dosegao granice svojih ljudskih kapaciteta”.

”Postavlja se, dakle, čitav niz pitanja, od kojìh ću istaknuti samo neka:

Prvo, kako je moguće da glavna Covid bolnica ne može dobiti više sestara i liječnika, pa se već neko vrijeme događa prenapregnutost koja će neminovno rezultirati lošim ishodima liječenja?

‘Postoje razlike u stvarnom i prijavljenom broju kreveta’

Drugo, kako je moguće da glavna Covid bolnica u Gradu Zagrebu i Hrvatskoj nema infektologa? U jednom od dopisa molili smo barem četiri infektologa i 10 specijalizanata. Je li moguće da nam se nisu mogla poslati 4 infektologa, ljudi čija je ovo struka i čije konzilijarno mišljenje trebamo? O tome sam govorio na kriznom stožeru te ukazivao na isto svojim nadređenima.

Treće, kako je moguće da u jeku epidemije nemamo trajno svog kliničkog mikrobiologa u bolnici? I o tome sam pisao nadređeníma.

Četvrto, kako je moguće da ne znamo koji je točan i razrađen plan daljnjeg punjenja i kojih kapaciteta i s kojim kadrom, opremom itd. Ili barem mene í moje suradnike nitko o tome na vrijeme ne obavještava.

Peto, kako je moguće da postoje razlike u stvarnom i prijavljenom broju kreveta? Objavljeno je da u prostorima Hitne službe ima 110 mjesta, a glavna sestra bolnice koja je nadzirala postavljanje kreveta i kolege na terenu mi tvrde 70, o čemu sam upoznao koodinatora PRIC-a.

Šesto, kako je moguće da uz ovoliki broj hospitaliziranih s teškim kliničkim slikama nemamo predviđene ili već spremne dodatne intenzivističke kapacitete?

‘Osjećamo da smo prepušteni sami sebi’

Sedmo, kako se očekuje da se adekvatno zbrine 100 bolesnika u 3 dana, ili 150 u pet ili šest dana, uz manji broj liječnika i sestara koji su u samoizolaciji ili na bolovanju?

Osmo, kako je moguće da nemamo napismeno plan zbrinjavanja Covid pozitivnih bolesnika u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji što se tiče hitnoće? Zašto ne postoji jasan raspored kamo dolaze bolesnici koji su u samoizolaciji i traže liječničku pomoć?

”Mogao bih još puno toga nabrajati, no dosadašnji način funkcioniranja ispunjava me sumnjom u korisnost ovakvih konkretnih pitanja. Krizne situacije zahtijevaju timski rad, stalne razgovore, dugoročno i kratkoročno planiranje, a ne distanciranja, izbjegavanje i prebacivanje odgovornosti. Kao što sam u više dopisa, mailova i razgovora iskazao svojim nadređenima, kod kolega prevladava osjećaj prepuštenosti, a isti osjećaj i sam dijelim”.

”Nadam se da će ovo konačno netko čuti, sagledati i pokušati konstruktivno riješiti, bez progona i daljnjeg zaoštravanja stanja. Treba nam mir, povjerenje i suradnja u zajedničkom interesu”, zaključuje dr. Grgurević u pismu koje je dostavljeno Viliju Berošu.

Pa ako izvještaj ministrove inspekcije nije zataškavanje, bit će da javnost ne razumije značenje te riječi.


Redakcija Telegrama želi naglasiti kako prof. dr. sc. Grgurević nije bio naš izvor, niti je s ovim tekstom imao bilo kakve veze. Do njegovog pisma došli smo drugim kanalima, a profesor nije znao da ćemo ga objaviti.

Sanja Modrić
Telegram autor
281 članak Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program