Nekad je nužno odabrati stranu

Ekskluziv. Dobili smo Vladin plan za oporavak. Sve što su ugurali unutra košta duplo više od onoga što će dobiti od EU

Na 600-tinjak stranica radnog dokumenta razrađeno je kako bi potrošili 6 milijardi eura bespovratnih sredstava. Proučili smo ih

Kada su doznali pojedinosti iz Vladinog plana za trošenje EU novca namijenjenog oporavku nakon korona-krize, domaći poduzetnici ostali su nemalo iznenađeni. Očekivali su da će barem polovica od raspoloživih sredstava biti usmjereno na privatni sektor, a umjesto toga zaključili su da u Vladinom prijedlogu uvjerljivo prevladavaju javne investicije.

Prijedlog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dokumenta temeljem kojeg će Hrvatska moći povlačiti EU sredstva, Vlada još nije predstavila javnosti. Na nacrtu se još uvijek radi, u konzultacijama s Europskom komisijom kojoj finalna verzija Nacionalnog plana treba biti predana najkasnije do kraja travnja.

Opsežan radni nacrt

Telegram je dobio na uvid radni nacrt plana, verziju o kojoj je premijer Andrej Plenković govorio u prosincu. “Što se tiče Nacionalnog programa oporavaka i otpornosti, mi ćemo to uputiti u petak, to je plan koji ima gotovo 600 strana i na njemu radimo od kolovoza”, kazao je sredinom prosinca.

Na 600-tinjak stranica radnog dokumenta Vlada i njezini resori detaljno su razradili na koji bi način htjeli ulagati prije svega šest milijardi eura bespovratnih sredstava koja su Hrvatskoj na raspolaganju do kolovoza 2026. godine. Uz to, Hrvatska može koristiti oko 3,6 milijardi eura povoljnih zajmova.

Dug popis želja

Nacrt ima šest područja u koja Vlada želi ulagati europski novac: gospodarstvo; javna uprava i pravosuđe; obrazovanje, znanost i istraživanje; tržište rada i socijalna zaštita; zdravstvo; obnova zgrada (gdje se, kako smo već pisali, predviđaju i određena ulaganja nakon dvaju potresa). Za svaku komponentu navedene su reforme, a potom i investicije kojima se te reforme misle postići.

Popis potencijalnih investicija vrlo je ekstenzivan, na njemu je više od 150 projekata, od kojih su neki prilično stari – o njima ili slušamo već godinama pa još uvijek nisu ostvareni ili je Vlada krenula u njihovu realizaciju, ali još nisu završeni.

Neostvareni projekti

To se, primjerice, odnosi na projekte koji bi trebali modernizirati državnu administraciju u širem smislu te riječi. Na primjer, jedan od projekata na popisu je ‘digitalizacija postupaka javne uprave’. Glavna svrha mu je, ukratko, da građani mogu što više usluga od države dobiti online, a da ne moraju dolaziti na šaltere. Takve ideje slušamo godinama.

U planu se spominje i projektiranje i provedba Trga pravde u Zagrebu gdje će na jednoj lokaciji biti smještena većina pravosudnih tijela u glavnom gradu. Inicijalna ideja za taj projekt, pisali su nedavno mediji, datira još iz 2004. godine, ali još nije do kraja realiziran. Na budući Trg bi se, kako smo svojedobno pisali, trebala preseliti i zagrebačka gruntovnica koja je, zbog predsjedanja Hrvatske EU-om, privremeno smještena u unajmljenim uredima.

Novac za Imunološki?

U području javne uprave i pravosuđa predložena je, s druge strane, i nova usluga, uspostava ‘digitalnih asistenata’ koji bi pružali usluge korisnicima u različitim područjima, primjerice, u području zemljišnih knjiga i katastra.

Za zdravstvo, koje je najviše izloženo u aktualnoj pandemiji i čija se otpornost treba izgraditi za neke buduće potencijalne probleme, predviđena je kombinacija infrastrukturnih projekata, opremanja medicinskom opremom, ali i uvođenja novih usluga, kao što su mobilne ljekarne i ambulante.

Upisan je i, primjerice, projekt revitalizacije Imunološkog zavoda, nekad svjetski konkurentne ustanove koja se sada bori za opstanak. Nakon što je izbila globalna pandemija koronavirusa, u Hrvatskoj se opet počelo intenzivnije raspravljati o važnosti ove institucije, a Vlada je najavila pokretanje proizvodnje u novoj tvornici koja bi se tek trebala izgraditi. Prema nacrtu dokumenta koji smo imali na uvid, u Banskim dvorima se očito nadaju da će taj plan moći realizirati uz pomoć EU novca.

Što će sve otpasti

Među planiranim projektima nalazi se dosta infrastrukturnih zahvata, poput izgradnje brzih cesta, željezničkih kolosijeka, obnova postojećih pruga, modernizacija željezničkog čvora Zagreb, ali i na primjer tramvajske infrastrukture u Zagrebu i Osijeku te sedam autobusnih kolodvora u manjim gradovima poput Vinkovaca ili Benkovca.

Radi se, ponovimo, o radnom materijalu koji se mijenja i nadopunjava, u konzultacijama s Europskom komisijom. I ukupni procijenjeni trošak navedenih investicija sugerira da se radna verzija plana mora još podosta mijenjati jer je taj iznos gotovo dvostruko veći od svote koja je Hrvatskoj na raspolaganju, čak i kad se bespovratnim sredstvima pribroje i povoljni zajmovi. Što znači da će dio projekata morati otpasti, a nije isključeno niti da budu uvršteni neki novi ili izmijenjeni.

Poduzetnici nezadovoljni

Privatni poduzetnici su se, međutim, neugodno iznenadili i zasad još nedovršenim planom jer smatraju da je za realni sektor predviđeno premalo bespovratnih sredstava, a veći je naglasak na tzv. financijskim instrumentima, dakle, zajmovima, jamstvima i slično. U nacrtu je, primjerice, navedena uspostava jamstvenog fonda za poticanje investicija i likvidnosti tvrtki ili, na primjer, subvencija kamata.

Iz Vlade tvrde da će, ukupno gledajući, gotovo trećina sredstava ići prema privatnom sektoru. “Suprotno nekim informacijama koje smo mogli pročitati, kada se gleda na ukupnost do sada zatraženih sredstava i ambicija, daleko smo iznad 30 posto onoga što bi trebalo kao krajnjim korisnicima ići privatnom sektoru”, kazao je neki dan premijer Plenković.

U Vladi smatraju da će privatni sektor imati koristi od plana izravno (recimo, kroz bespovratne potpore za istraživanje i razvoj), ali i posrednim putem – jer ako se, na primjer, grade vrtići, opremaju škole ili dograđuju učenički domovi (što je sve predviđeno u radnoj verziji) – onda će te radove u konačnici odraditi privatne firme. No, poduzetnike muči i to što nacrt plana još uvijek nije javno objavljen te što se već sada ne provode konzultacije sa širom stručnom javnosti.

Sporni Vladini prijedlozi

Predsjednica HUP-ove Udruge profesionalaca za fondove EU Ana Fresl skreće pozornost upravo na to – da Vlada nije javno objavila nacrt plana i da poduzetnici nisu uključeni u izradu dokumenta. Nije uobičajeno, smatra naša sugovornica, da se tako važan dokument radi bez ključnog dionika (predstavnici poduzetnika), te da nije transparentno dostupan.

Nadalje, kao jedan od glavnih problema nacrta navodi to što su privatnom sektoru namijenjeni prije svega financijski instrumenti, a ne bespovratna sredstva. „To nije prihvatljivo i to neće omogućiti oporavak hrvatskog gospodarstva“, ističe, dodajući da HUP traži da se 50 posto dostupnog iznosa osigura za projekte iz privatnog sektora.

Nema dovoljno vremena

Ističe pritom da se neki od projekata, koje je Vlada predvidjela za financiranje – primjerice, iz područja željezničkog prometa ili vodoopskrbe – trebaju financirati iz kohezijskog fonda 2021-2027, dakle, iz ‘uobičajenih’ fondova koji će Hrvatskoj biti na raspolaganju, a u Plan oporavka i otpornosti treba staviti one projekte koji će zaista najkvalitnije i najbrže doprinijeti toj svrsi.

Upozorava i da taj tip projekata traži puno više vremena za realizaciju, pa nije jasno zašto u Nacionalni plan oporavka Vlada stavlja „megalomanske projekte koji onda trebaju biti gotovi do sredine 2026. godine“. Upravo je to rok za trošenje novca iz Mehanizma za oporavak, a pitanje je, dakako, mogu li se veliki infrastrukturni projekti završiti u tom roku zbog, kako kaže, nedostatka ponude u području projektiranja i izvođača radova u dvije godine koje su u fokusu.

‘Nemamo se čemu veseliti’

Kritični su i u Glasu poduzetnika iz kojeg su u ponedjeljak zatražili da Vlada objavi cijeli dokument ili objasni zašto to neće učiniti. “Nažalost, prema dostupnom nacrtu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, poduzetnici se nemaju čemu veseliti” jer se “najveći dio sredstava usmjerava na javne infrastrukturne investicije”, ustvrdili su iz Glasa poduzetnika.

Koordinator Odbora za EU fondove u toj udruzi Kristian Korunić kaže da su sve udruge koje okupljaju poduzetnike nezadovoljne i smatraju da bi privatni sektor trebao moći računati na veći udio u EU novcu. To je, kaže, potrebno radi gospodarskog oporavka. “Poduzetnici mogu puno brže uložiti sredstva, a time i pridonijeti bržem rastu BDP-a”, zaključuje Korunić.