Ekskluzivno za Telegram: Država konačno kreće u borbu protiv varanja na maturi. ‘Naš softver će vrebati kao veliki brat’

Računalne modele, koje iz Centra slikovito uspoređuju s CSI metodom, tamo razvijaju i unapređuju već neko vrijeme. Konkretne postupke, parametre i njihove interpretacije drže u tajnosti. Ipak, tri sugovornice iz NCVVO-a za Telegram okvirno objašnjavaju o čemu se radi, a predstavljaju i prijedloge Centra za pooštravanje sankcija.

Sankcije su nam upadljivo blage

Državna matura u Hrvatskoj se provodi posljednjih 11 godina, a gotovo svaku obilježili su skandali; primjerice, od krađe ispita 2015., varanja pomoću sofisticirane opreme koje je 2018. otkrio Telegram, do ovogodišnjeg masovnog prepisivanja u dvije škole u kojem su sudjelovala ukupno 24 učenika. Prepisani ispiti ljetos su im poništeni, ali je prijestupnicima dozvoljeno ponovno polaganje u istom roku.

Upravo je polemika, koja se nakon toga povela, potaknula NCVVO da od Ministarstva zatraži izmjenu propisa i strože sankcije za prepisivače. Kada ih i ulovi, Hrvatska naprosto preslabo sankcionira one koji varaju; od nas je oštriji niz europskih i svjetskih zemalja. Kazne obično variraju u rasponu od toga da se poništava polaganje ispita na pojedinom roku do nemogućnosti izlaska na ispit u idućih nekoliko rokova. “Tu je najrigorozniji Izrael gdje se izlazak na ispit onemogućuje čak pet godina”, navodi Natalija Ćurković iz Istraživačko-razvojnog odjela NCVVO-a.

Zbog bubice zabrana polaganja na 2 roka

O novitetima koje u smislu sankcija predlaže Centar, za Telegram govori Ana Sesar iz Službe osiguranja tajnosti podataka NCVVO-a. U pripremi su, naime, izmjene Pravilnika o polaganju državne mature. “Kod lakših smo prekršaja tražili da se pristupnicima, na tom ispitnom roku, ne isporuči rezultat svih ispita koje su polagali i da im se zabrani polaganje ostalih ispita na tom roku. Kod težih prijestupa također tražimo da im se ne isporuči rezultat i da dobiju zabranu polaganja na sljedeća dva roka državne mature”, pojašnjava.

Neisporuka rezultata znači da prijestupnici neće znati koje su rezultate ostvarili na ispitima, odnosno neće im vrijediti rezultati svih ispita koje su napisali do onog na kojem su uhvaćeni u varanju. Drugim riječima, cijeli ispitni rok će im propasti. Kako će to izgledati u praksi?

Ako je učenik uhvaćen s bubicom i kamerom (što bi se karakteriziralo kao teži prekršaj), ispit mu neće biti ocijenjen, neće mu biti isporučeni rezultati ispita kojima je prethodno pristupio i zabranit će mu se polaganje ostalih ispita ne samo na tom roku, već i na dva sljedeća. Vrlo plastično, takav bi prijestupnik na duži period zeznuo svoj upis u visoko obrazovanje; ako bi na ljetnome roku bio uhvaćen u varanju, ispitima mature bi ponovno mogao pristupiti tek u jesenskom roku iduće godine.

Ako varaš – plati

“Kao još jedan novitet tražili smo i da pristupnici koji se odluče na nedozvoljena ponašanja, moraju snositi troškove ispita koje su polagali. Trošak jednog ispita, naša je procjena, je 175 kuna”, objašnjava Sesar. Ravnateljica Centra Ivana Katavić pojašnjava zašto su to predložili. “U ovogodišnjim slučajevima prepisivanja, u školama u Gospiću i Zagrebu, Ministarstvo je dalo preporuku da ti učenici ponovno pišu ispite na istom roku, a važno je imati na umu da je porezne obveznike ponovljeno pisanje Gospića i Zagreba, u istome roku, koštalo oko 50.000 kuna”, kaže Katavić.

Na taj smo način kao porezni obveznici, dodaju sugovornice iz Centra, učenike koji varaju na ispitu dvostruko nagradili; prilikom da ponovno pišu ispit na istome roku, kao i plaćanjem njihovih ponovljenih ispita. S novim Pravilnikom, to bi se trebalo promijeniti. No, još uvijek ostaje pitanje hoće li se Pravilnik, kada bude izmijenjen, primjenjivati na maturi u ljeto 2021., jer su ovogodišnji maturanti već upisani i poznata su im aktualna pravila.

Sustav skenira školu, zatim i razred

Osim izmjena Pravilnika, u Centru intenzivno rade i na razvijanju složenih računalnih modela pomoću kojih će utvrđivati nepravilnosti na ispitima državne mature. Slikovito, radi se o softveru koji će varanje moći detektirati ne samo na razini škole, već i na razini pojedine ispitne prostorije, razreda.

Računalni modeli na kojima rade, otkriva Natalija Ćurković, trenutno se temelje na 11 indikatora. Stručnjaci NCVVO-a pomoću njih mogu utvrditi do koje vrste nedozvoljenih ponašanja dolazi tijekom pisanja ispita mature. Analizom prvo skeniraju stanje na razini svih škola, a kada sustav signalizira da u nekoj od njih postoji problem, analiza se fokusira na problematičnu školu u kojoj, potom, može točno utvrditi u kojem se razredu događalo prepisivanje.

“Na taj način možemo vidjeti, primjerice, da u jednoj ispitnoj prostoriji svi učenici na nekom zadatku imaju krivi odgovor, s time da su svi zaokružili isti krivi odgovor. Za to je užasno mala vjerojatnost, radi se o vjerojatnostima koje su praktički nemoguće”, navodi primjer koji pali crvenu lampicu da nešto u razredu, tijekom pisanja ispita, nije bilo u redu.

Analize vrlo osjetljive na prepisivanje

Moguće je vidjeti i da svi učenici u pojedinom razredu na nekom ispitu imaju jednak broj bodova, a bodove su ostvarili na istim zadacima; primjerice, ispit nosi 80 bodova, a svi pristupnici iz jedne prostorije imaju 54 boda, od kojih su sva 54 ostvarili na istim zadacima. Da bi takve analize uopće bile moguće, prethodno je nužno prikupiti velik broj podataka, a NCVVO je, sa svakim rokom provedbe mature, svojevrsno skladište enormne količine podataka.

Svaki ispit koji svaki pristupnik riješi povezuje se s podacima o tom učeniku i s odgovorima koje je davao na svakom pojedinom zadatku. Sve to zatim se povezuje sa školom i ispitnom prostorijom u kojoj je pisao ispit pa se podaci dalje mogu povezivati s podacima drugih pristupnika. Ako se prepisuje, analize su na to jako osjetljive. “Možete to vidjeti na razini u kojoj su se u nekoj ispitnoj prostoriji dva učenika, koja su sjedila jedan ispred drugoga, u nekom trenutku uspjela malo izdogovarati pa su dali isti krivi odgovor”, govori stručnjakinja Ćurković iz Istraživačko-razvojnog odjela NCVVO-a.

Zaokret prema podacima

Ideja im je, dodaje, da sami sa sobom budu načisto koliko je prisutno, kako to stručno zovu, narušavanje standardiziranih uvjeta provedbe. Dosad su nepravilnosti na ispitima otkrivali tako što su ljudi iz Centra izlazili na teren tijekom provedbe ispita mature. Uz to, imali su i dosta (anonimnih) prijava i dojava o varanjima i prepisivanjima, a mnogo takvih slučajeva otkrivali su i ocjenjivači ispita, kada bi uočili da ocjenjuju doslovce iste uratke.

Zaokret prema (računalnim) podacima, kako ga opisuje ravnateljica Katavić, omogućit će im da na temelju njih provjeravaju što se dogodilo na terenu, u školama, za razliku od dosadašnje situacije u kojoj su informacije s terena bile ključne. Na temelju utvrđenih situacija pomoću računalnih modela, iz NCVVO-a će, kažu, nastojati reagirati što je brže moguće.

“Kroz komunikaciju sa školama ćemo nastojati utvrditi što se dogodilo te u skladu s time i reagirati. Ova godina će u tom smislu biti testna”, najavljuje Ćurković i dodaje kako odluke nikad neće donositi ishitreno i bez komunikacije sa svim relevantnim dionicima. Ipak, kao i dosad, ravnatelju Centra ostaje mogućnost da donese odluku prema kojoj se školi, koja opetovano ponavlja propuste, može uskratiti pravo provedbe ispita državne mature.

Briga dobrog gospodara

Krajnji je cilj Centra, zaključuje Ćurković, podizanje kvalitete, s time i pravednosti ispita državne mature jer, ističe, što je kvaliteta provedbe ispita veća, veća je i njihova pravednost. Ravnateljica Centra Katavić dodaje kako je bitno da se podaci koriste, prije svega, i za razvijanje građanske svijesti i odgovornosti. Nužno je i osvještavanje, kaže, “brige dobrog gospodara” svih uključenih u procese državne mature, od samoga Centra, preko nastavnika do samih učenika.

“Vrijednost državne mature u prosjeku je 20 milijuna kuna. Mi svi, nastavnici, ravnatelji, trebamo imati taj pristup dobrog gospodara jer to su sredstva koja smo svi uložili, to trebamo osvijestiti”, zaključuje šefica NCVVO-a.