Eksplozije u Bruxellesu: Zašto su teroristi ISIS-a napali baš glavni grad Belgije i hoće li napada biti još?
Stručnjaci analiziraju imaju li napadi veze s uhićenjem Salaha Abdeslama
“Ovo su najcrnji dani za Belgiju od Drugog svjetskog rata”, kazao je danas jedan belgijski političar, gradonačelnik Antwerpena Bard de Wever. U napadima, za koje je odgovornost preuzela tzv. Islamska država, poginulo je najmanje 34 ljudi.
Bombaši-samoubojice napade su izveli u međunarodnoj zračnoj luci Zaventem te stanici metroa u blizini kompleksa Europske komisije u srcu Bruxellesa.
1. Zašto je Bruxelles napadnut?
Osim što se u tom gradu nalaze sjedišta institucija kao što su NATO i EU te niz međunarodnih agencija i tvrtki, Belgija se već godinama bori s islamističkim skupinama. Naime, stotine njenih građana otišlo je u Siriju i Irak te se priključilo ISIS-u, piše BBC.
Poznato je da se u nekoliko belgijskih gradova nalaze ćelije islamista, a najaktivnije su bile upravo one u Bruxellesu i njegovom jugozapadnom predgrađu Molenbeeku, području na kojem živi pretežno muslimansko stanovništvo, ponajviše porijeklom iz Maroka.
Nekoliko bombaša samoubojica koji su lani sudjelovali u napadima na Pariz, u kojima je stradalo 130 ljudi, živjelo je upravo u Molenbeeku. Glavni osumnjičeni i jedini preživjeli napadač iz Pariza, Salah Abdeslam, vratio se u Belgiju nakon tog napada i uspio izbjeći uhićenje sve do 18. ožujka ove godine, kada su on i još jedan muškarac konačno uhvaćeni. I opet u Molenbeeku, četvrti koja je povezana s gotovo svim terorističkim napadima u Belgiji zadnjih godina.
Mnogi Belgijanci očekivali su osvetu džihadista. “Mislio sam da će doći do nekog odgovora militanata, ali nisam očekivao da će se zbiti nešto ovako strašno”, kazao je Pieter Van Ostaeyen, belgijski stručnjak za islamiste.
2. Unaprijed planirani napadi ili odmazda?
Jesu li današnji napadi doista odmazda za uhićenje Abdeslama i njegovog suučesnika? Jasno je da su uhićenja bila veliki udarac za ISIS i belgijske džihadiste. Po saznanjima istražitelja, Abdeslam je uoči pariških napada bio zadužen za logistiku. Unajmljivao je stanove, prevozio militante po Europi i kupio opremu za izradu bombi. Nekoliko dana prije no što je uhićen, u drugoj je raciji policija ubila jednog od njegovih pomagača, Mohameda Belkaida. Bio je umotan u zastavu ISIS-a.
“Vjerojatnijim se čini da su napadi već bili planirani, no zbog ovih su uhićenja ranije izvedeni, jer su teroristi znali da ih policija lovi”, kaže prof. Dave Sinardet s Vrije Universiteita u Bruxellesu. Belgijske vlasti su nakon pariških napada odmah pokrenule akcije ne bi li grad zaštitile od terorista. Nekoliko je dana sve bilo blokirano, vladalo je pravo opsadno stanje.
3. Jesu li belgijske sigurnosne snage sada pogriješile?
Činjenica jest da su teško naoružani muškarci bez problema ušli u zračnu luku Zaventem, otvorili vatru i raznijeli se. Nešto kasnije, još je jedan džihadist također bez problema ušao u metro u neposrednoj blizini srca Europske komisije i aktivirao bombu. Snage sigurnosti bile su vrlo aktivne lani u studenom, vojska je patrolirala ulicama nekoliko gradova i bio je proglašen drugi najviši stupanj pripravnosti.
No, sada je policija očito popustila pod teretom gotovo neprestane islamističke prijetnje. A usto joj problem prestavljaju i vlastiti institucionalni problemi. Naime, Bruxelles je relativno mali grad, a ipak ima šest policijskih zona. Njegov sustav kamera za javni nadzor daleko je manje razvijen no oni u Londonu ili Parizu.
“Jasno je da postoji neučinkovitost sigurnosnih službi. Godinama se nismo dovoljno bavili sigurnosnim i terorističkim prijetnjama”, kaže prof. Sinardet. No, dodaje i da je ovakav teroristički napad vrlo je teško spriječiti, čemu svjedoče i oni koji su se dogodili u Madridu, Londonu i Parizu.
4. Jesu li mogući novi napadi?
Za Belgijance je ovo trenutno najvažnije pitanje. Iako je policija objavila kako je uhitila jednog čovjeka, još uvijek se ne zna sa sigurnošću je li riječ o jednom od trojice napadača s aerodroma, za kojim je ranije danas raspisana tjeralica.
Čovjek u svijetloj jakni i s tamnom kapom snimljen je zajendo s dvojicom drugih muškaraca u zračnoj luci, a nakon što su njegovi suradnici aktivirali eksploziv, pobjegao je. Policija aktivno traži i dvojicu vjerojatnih suučesnika u pariškim napadima, Najima Laachraouija, čiji otisci prstiju pronađeni u briselskom stanu u kojem su teroristi izradili bombe za napade u Parizu, te Mohameda Abrinija, još jednog belgijskog islamista.
Nakon pariških napada, američki stručnjak za borbu protiv terorizma Clint Watts pisao je o “terorističkim ćelijama i teoriji ledenog brijega”: na svakog napadača obično dolazi nekoliko onih koji mu pomažu, ali ono što se vidi tek je vrh ledenog brijega. Watts smatra da su bombaški napadi u Bruxellesu proizašli iz onih u Parizu. Ono što još nije jasno jest pripremaju li se daljnja krvoprolića.