Epidemiologija: 'U Hrvatskoj se 95 građana zarazilo koronavirusom nakon što su cijepljeni s obje doze'
Uglavnom se radi o osobama koji su imali asimptomatsku bolest, kaže Zvjezdana Lovrić Makarić
U emisiji Novi dan N1 televizije gostovala je epidemiologinja HZJZ-a, Zvjezdana Lovrić Makarić, koja je govorila o trenutnoj epidemiološkoj situaciji i cijepljenju. Lovrić Makarić kaže kako u posljednje vrijeme Hrvatska bilježi dobar trend pada broja, no gledajući u apsolutnim brojevima i dalje imamo nekoliko tisuća oboljelih. “Ne možemo reći da nam je epidemiološka situacija jako dobra, no bilježimo pad. Brojevi umrlih i hospitaliziranih uvijek nešto kasne pa ćemo te trendove vidjeti s odmakom, no nazire se da je trend hospitaliziranih u blagom padu”, kaže epidemiologinja.
Kaže kako se trenutno prati indijski soj, ali o njemu još nema previše informacija. Budući da je WHO izrazio zabrinutost zbog njega, epidemiologinja navodi kako je moguće da se brže širi kao i britanski. “Indija ima otegotnu situaciju da se osim indijskog širi i britanski soj. U Indiji i slabo pridržavanje mjera doprinosi situaciji. U Hrvatskoj dosad nismo imali slučaj indijskog soja te smo vrlo rano pokušali svesti rizik na najmanju mogući mjeru, naime, sve osobe koje nam dolaze s iz Indije moraju imati negativni PCR test i moraju odraditi 14-dnevnu karantenu, rekla je za N1.
Prevladava britanski soj
Lovrić Makarić ističe kako ipak ne bi trebalo biti razloga za posebnu zabrinutost što se učinkovitosti cjepiva tiče, a potvrđuje i kako u Hrvatskoj prevladava britanski soj. Kaže kako Hrvatska od veljače surađuje s američkim CDC-jem i određeni broj uzoraka šalje na sekvencioniranje. “Vidimo da od početka veljače dominira britanski soj. Imali smo sporadičnih slušačeva južnoafričkog soja, ali radilo se o importiranim slučajevima i nije došlo do daljnjeg širenja bolesti”, dodaje.
Ističe kako virusi općenito mutiraju, te kako to nije posebnost covida-19. Bitno je mutiraju li toliko da utječu na kliničku sliku. “U posljednje vrijeme bilježimo da postoje neke mutacije koje utječu, no ima mutacija koje ne utječu ni na kliničku sliku ni na cjepivo”, objašnjava epidemiologinja.
Za cijepljenje i dalje velik interes
Po pitanju cijepljenja u Hrvatskoj, kaže kako još uvijek ima prostora za poboljšanje same dinamike cijepljenja. Posljednjih tjedana dolazi značajan broj doza cjepiva, pa očekuje i da će broj cijepljenih osoba rasti. Jučer je zabilježena i milijunta cijepljenja osoba, pa i samo cijepljenje prilično dobro napreduje u Hrvatskoj.
Ističe i kako je očekivano da se određeni broj ljudi ne želi cijepiti. “Od samog početka cijepljenja bilježimo puno veći interes od količina cjepiva koje nam dolaze. Imamo 30 posto populacije koja je primila najmanje jednu dozu. To se odnosi na odraslu populaciju. Ti svi postotci zasigurno će rasti. Sjećate se kako smo u početku epidemije imali problema u domovima umirovljenika, no sada bilježimo puno bolju situaciju koja pokazuje da cjepiva imaju velik utjecaj na kontrolu epidemije kao i da su sigurna”, tvrdi.
Zabilježeno je 95 neuspjeha cijepljenja
Lovrić Makarić kaže kako za sada nisu radili istraživanja tko se ne želi cijepiti, pa ustvari ne znaju o kojoj strukturi ljudi je riječ. Nuspojave koje su zabilježili su i dalje uobičajene, vezane za sva cjepiva i prolaze unutar nekoliko dana. Govoreći o turističkoj sezoni, kaže kako je za očekivati da će se epidemiološka situacija pogoršati s većim priljevom ljudi, stoga je bitno poboljšati cijepljenje, te i dalje poštivati mjere. Za jesen, kaže, još je rano za govoriti, no činjenica je da će biti sve više dostupnih cjepiva i procijepljenost u Hrvatskoj će samo biti veća i to će doprinijeti kontroli epidemije
Epidemiologinja se potom dotaknula i teme neuspjeha cijepljenja. “Neuspjeh cijepljenja definiramo kao situaciju gdje je osoba imala laboratorijski dokaz da je oboljela nakon obje doze. Neuspjeh se računa ako je ta infekcija nastupila 14 dana nakon primitka druge doze. Zasad smo imali 95 neuspjeha cjepiva, najviše na Pfizerovo cjepivo. To je posljedica činjenice da smo Pfizer prvi počeli primjenjivati i najviše u Hrvatskoj. Uglavnom se radi o osobama koji su imali asimptomatsku bolest, potvrđeni su PCR testom, ali uglavnom nisu imali kliničku sliku, ili se radilo o blagim infekcijama”, objasnila je.