Epilog bešćutnog slučaja iz Osijeka: HZMO odbio djetetu s cerebralnom dati mirovinu umrlog tate, a onda ga je iznevjerio i hrvatski sud

Europski sud za ljudska prava sad mu je dodijelio odštetu

David Zabala, an 8-year-old boy with cerebral palsy, is assisted by a physical therapist and his mother, Guadalupe Cardozo Ruiz (R), during a rehabilitation session with the robotic exoskeleton Atlas 2030 at the Association for People with Cerebral Palsy (APAC) in Mexico City on October 18, 2022. - The Atlas 2030 pediatric exoskeleton, which won its creator, Spanish Elena GarcÌa Armada, the 2022 European Inventor award, has been in use in Mexico since October, thanks to the efforts of the Association for People with Cerebral Palsy (APAC), a private organisation founded in 1970. (Photo by CLAUDIO CRUZ / AFP)
FOTO: AFP

Odštetu od 4650 eura dosudio je Europski sud za ljudska prava (ESLJP) hrvatskom podnositelju kojemu je država povrijedila pravo na pošteno suđenje zbog procesnih nedostataka u postupku za priznanje podnositeljevog prava na obiteljsku mirovinu.

Podnositelj zahtjeva od četvrte godine života boluje od cerebralne paralize, a nakon smrti oca, njegova majka je nadležnoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) u Osijeku podnijela zahtjev za priznanje prava na obiteljsku mirovinu, izvijestio je Ured zastupnika RH pred ESLJP.

Sukladno tada relevantnom zakonu, dijete je imalo pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti roditelja ako ga je taj roditelj uzdržavao do svoje smrti te ako je dijete potpuno nesposobno za bilo kakav rad. Međutim, podnositeljev zahtjev je odbijen jer su nadležna tijela smatrala da kod njega ne postoji tzv. opća nesposobnost za rad. Njegovu upravnu tužbu odbio je Visoki upravni sud, dok je Ustavni sud RH odbacio njegovu ustavnu tužbu, dodaje Ured zastupnika RH pred ESLJP.

Vještak ga pregledao u hodniku

Podnositelj je pred ESLJP-om prigovorio da su upravni postupak i upravni spor bili nepošteni zbog toga što on nije učinkovito sudjelovao u postupku izrade drugostupanjskog vještačenja, a nije mu ni bilo omogućeno da se na to vještačenje očituje.

ESLJP je primijetio kako je prvi vještak u svom nalazu naveo da je pregledao podnositelja u predvorju ustanove, zbog čega nije mogao točno utvrditi podnositeljevo zdravstveno stanje, dok je vještak u drugostupanjskom upravnom postupku svoj nalaz i mišljenje temeljio samo na medicinskoj dokumentaciji te taj nalaz nije bio dostavljen podnositelju zahtjeva.

Procesni nedostaci

Prema ocijeni ESLJP-a, niti jedan od tih nalaza i mišljenja nije sadržavao obrazložene razloge za ocjenu da kod podnositelja ne postoji tzv. opća nesposobnost za rad. Te procesne nedostatke nije ispravio ni Visoki upravni sud, smatrajući ih nebitnim za pravilno rješavanje podnositeljevog zahtjeva.

Ured zastupnika RH ističe da je ESLJP utvrdio povredu prava na pošteno suđenje i podnositelju zahtjeva dosudio 4000 eura nematerijalne štete te 650 eura za troškove postupka. Presuda je konačna, dodaje se u priopćenju.