Erdogan se u Sarajevu usprotivio zahtjevima Hrvata u BiH, usput Grčkoj zaprijetio ratom: 'Moglo bi biti svašta'

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan svoju balkansku turneju, u sklopu koje dolazi i u Hrvatsku, započeo je posjetom Bosni i Hercegovini.

Nakon što se u Sarajevu sastao s članovima Predsjedništva BiH – Željkom Komšićem, Šefikom Džaferovićem i Miloradom Dodikom – Erdogan se usprotivio izmjenama izbornog zakona u BiH i intervenciji visokog predstavnika Christiana Schmidta, koje traži hrvatski državni vrh i predstavnici Hrvata u BiH strahujući da će na izborima početkom listopada Bošnjaci preglasati Hrvate.

“Odluke oko Izbornog zakona donose ova trojica lidera (op.a. članovi Predsjedništva BiH), oni bi trebali odlučiti. Ovdje nije potrebna intervencija visokog predstavnika koja se kosi s demokratskim principima… Imamo manje od mjesec dana i u tom vremenu svaka intervencija je intervencija u demokratski proces BiH. Mi smo protiv bilo kakvih intervencija u demokratski proces”, rekao je turski predsjednik.

‘Od velikog je značenja da izbori budu konstruktivni’

Erdogan je napomenuo kako su izbori u BiH iznimno važni za Tursku. “Od vitalnog je značenja da izbori 2. listopada budu konstruktivni i transparentni. To nije važno samo za BiH nego za cijelu regiju. Želim da izborni rezultat bude od koristi za BiH”, kazao je Erdogan nakon sastanka s Džaferovićem, Komšićem i Dodikom koji su odreda hvalili vodstvo turskog čelnika.

Change to Bosnia and Herzegovina election law must be made by three presidential council members. High representative should not interfere in process, says President Erdogan pic.twitter.com/cMSPO6fpwu

— TRT World Now (@TRTWorldNow) September 6, 2022

Turski čelnik sutra putuje u Srbiju, a balkansku turneju završit će u Hrvatskoj. Sutra navečer bi trebao stići u Zagreb, a u četvrtak će s hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem biti na otvaranju Islamskog kulturnog centra u Sisku.

U Zagrebu i Velikoj Gorici će zbog Erdoganova dolaska do četvrtka navečer vrijediti posebna regulacija prometa, a već od sinoć u užem centru glavnog grada građanima je zabranjeno parkirati.

Erdogan i ranije dolazio u BiH uoči izbora

Erdogan je i ranije dolazio za vrijeme predizborne kampanje u BiH te je izravno podupirao vodeću bošnjačku SDA i njezina predsjednika Bakira Izetbegovića. U Sarajevo je 2018. godine došao i u vrijeme turske izborne kampanje te je u Sarajevu održao svoj jedini predizborni skup u inozemstvu.

Inače, trojica članova državnog vrha BiH očekivano bili su podijeljeni oko izborne reforme. Bošnjački član Šefik Džaferović je rekao kako je to unutarnje političko pitanje BiH, dok je hrvatski član Željko Komšić, kojega većina Hrvata smatra nelegitimnim, istaknuo kako Schmidt “treba razmisliti o posljedicama takve eventualne odluke”. Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je pak ponovio već izraženo stajalište da BiH nema visokog predstavnika tvrdeći da se Schmidt “lažno predstavlja u BiH”.

Dodik osporava legitimitet njemačkome političaru na čelu međunarodne uprave s obzirom na to da njegovo imenovanje nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a. Također se usprotivio nametanju odluke visokog predstavnika, ali je izrazio razumijevanje za očekivanja hrvatske strane u BiH da ima legitimne političke predstavnike. Pritom je neizravno prozvao Komšića da na izborima dobiva “hrvatski predznak bošnjačkim glasovima”.

Zbog tehničkih izmjena izbornog zakona izbili prosvjedi

Visoki međunarodni predstavnik Schmidt nametnuo je krajem srpnja tehničke izmjene Izbornog zakona te je ostavio rok od šest tjedana političarima za dogovor oko provedbe presude Ustavnoga suda BiH u predmetu Ljubić.

Hrvatska strana u BiH očekuje da se onemogući četiri puta brojnije Bošnjake da preglasaju Hrvate u gornjem, nacionalno koncipiranome Domu naroda Federacije BiH te time stvore mogućnost da najvažnije hrvatske stranke izbace iz vlasti. Probošnjačke stranke se pak protive intervenciji visokog predstavnika, zbog čega su organizirali i prosvjede u središtu Sarajeva.

Za vrijeme posjete turskog predsjednika BiH dvije zemlje su potpisale sporazum o uzajamnoj zaštiti i razmjeni tajnih podataka iz područja vojne industrije, te je najavljeno sklapanje sporazuma po kojemu bi državljani mogli s osobnim iskaznicama putovati u obje zemlje.

Grčkoj zaprijetio vojnim odgovorom

Inače, Erdogan je u Sarajevu zaprijetio Grčkoj vojnim odgovorom u slučaju da se nastave provokacije kao što su se nedavno turski vojni zrakoplovi našli na meti protuzrakoplovnog naoružanja dok su letjeli iznad spornoga otočja u Egejskome moru. “Ako imaju otoke i vojne baze te određene pretenzije koje su nelegalne i prijetnje su prema nama, mi ćemo jednoga dana izgubiti strpljenje. Kada ga izgubimo svašta se može dogoditi”, rekao je Erdogan na konferenciji za novinare u Sarajevu upitan o posljednjem prijeporu s Grčkom.

Sustavi protuzračne obrane S-300, koje koristi Grčka, bili su vrijeme preleta usmjereni na turske zrakoplove za vrijeme rutinskog leta iznad otočja u Egejskome moru. “Uznemiravanje naših zrakoplova s radarima nije korak koji je dobroćudan”, dodao je.

Turska je 30. kolovoza proslavila državni praznik, Dan pobjede, koji se obilježava u znak sjećanja na turske snage koje su protjerale grčke vojne snage 1922. Ankara je podsjetila da su Egejski otoci predani u posjed Grčke u skladu sa sporazumima iz 1923. i 1947., ali pod uvjetom da ih se ne naoružava. Odnosi Grčke i Turske su posljednjih desetak godina u stanju stalne narušenosti, a 2020. su eskalirali do granice vojnog sukoba kada su obje države poslale brodove u osporavane vode istočnog Sredozemlja.

Erdogan je i početkom lipnja zaprijetio Grčkoj iz istih razloga, što je izazvalo zabrinutost međunarodne zajednice. Militarizacija grčkih otoka na istoku Egejskog mora zabranjena je prema sporazumu iz Lausanne iz 1923. i sporazumu iz Pariza 1947. Atena tvrdi da su grčki vojnici raspoređeni na tim otocima kako bi ih obranili od brodova koji im prilaze sa zapadne turske obale.