Eskalacija u Ukrajini. Što se događa na istoku zemlje, u regijama koje je Rusija priznala kao neovisne
Putin je priznao nezavisnost Donjecka i Luganska i tamo poslao vojsku, a Zapad je reagirao sankcijama
Napetosti između Rusije i Ukrajine te njezinih zapadnih saveznika, koje svijet s pozornošću prati već tjednima, jučer su eskalirale i dosegle točku ključanja. Vladimir Putin kasno sinoć održao je 40 minutni govor u kojem je, vidljivo ljutit, revidirao povijest Ukrajine i Rusije te ustvrdio da Ukrajina zapravo i nije država. Priznao je nezavisnost ukrajinskih odcijepljenih regija – samoprozvanih republika Donjecka i Luganska – i tamo poslao ruske snage, koje je nazvao “mirovnima”. Njegovu odluku je ratificirao i parlament Duma.
Zapad je brzo reagirao, osudivši Putinov potez kao invaziju pod krinkom “očuvanja mira” i pripremama za daljnje upade u ukrajinski teritorij. Optužili su Moskvu za kršenje međunarodnih zakona zbog priznanja suverenosti Donjecka i Luganska, koji su pod kontrolom separatista. Ubrzo su odjeknuli zahtjevi za uvođenjem strogih sankcija Rusiji i neke države, poput SAD-a i Britanije, već su posegnule za određenim mjerama, dok je možda najveći udar za Moskvu došao iz Njemačke. Berlin je stopirao Sjeverni tok 2 – veliki plinovod koji je trebao spojiti dvije države.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij također se obratio naciji u kasnom televizijskom istupu. Odbacio je ustupanje ukrajinskog teritorija Rusiji i optužio ih za uništavanje mirovnog sporazuma iz Minska, kojeg su Kijev i Moskva sklopili 2015. nakon ruskog anektiranja Krima, ali nikada proveli. Pozvao je na diplomatsko rješenje, ali poručio: “Mi smo na svojoj zemlji, ne bojimo se ničega i nikoga, nikome ništa nismo dužni i nikome ništa nećemo dati.”
Što je sinoć rekao Vladimir Putin?
Putin je sinoć priznao nezavisnost dviju pokrajina Donjecka i Luganska na istoku Ukrajini u regiji Donbas, koje je Rusija podržavala od 2014. kada su separatisti preuzeli kontrolu nad dijelom tih pokrajina i prozvali ih republikama. “Oni koji su se upustili u nasilje, krvoproliće i bezakonje nikada nisu i ne prizanju niti jedno drugo rješenje osim vojnog za situaciju u Donbasu. Stoga smatram da je nužno donijeti već zakasnjelu odluku i odmah priznati nezavisnost i suverenost Donjecke narodne republike i Luganske narodne republike”, poručio je.
Pozvao je na prekid nasilja. “U suprotnom sva odgovornost za mogući nastavak krvoprolića bit će u potpunosti na savjesti režima koji vlada ukrajinskim teritorijem”, dodao je.
Putin je održao i povijesnu lekciju s revidiranim činjenicama. Ustvrdio je kako je modernu Ukrajinu u potpunosti stvorila Rusija te ustvrdio da zapravo nikada nisu bili prava država. Nazvao ih je “kolonijom s marionetskim režimom”. Optužio je Kijev i Zapad za stvaranje trenutne situacije i naglasio ruske zahtjeve da Ukrajina ne smije postati članica NATO-a, jer bi to “predstavljalo direktnu prijetnju ruskoj sigurnosti”. Danas je Putinov šef diplomacije Sergej Lavrov dodatno dolio ulja na vatru ustvrdivši kako Ukrajina nije suverena država.
Što sada s priznanjem pokrajina?
Putin je u jučerašnjem govoru pozvao parlament Rusije da ratificira njegovu odluku o priznanju nezavisnosti Donjecka i Luganska, što su zastupnici i napravili danas. Međutim, još uvijek je nejasno koji teritorij to priznanje obuhvaća – samo dio pod kontrolom separatista (trećinu ukupne regije) ili cijele ukrajinske pokrajine. Prema prvim informacijama priznat je samo dio pod kontrolom separatista, a Zapad sa strepnjom iščekuje razjašnjenje tog pitanja.
Zabrinuti su da bi priznanje cijelog Donbasa, kao novih republika, bio uvod u daljnje upade ruskih snaga na ukrajinski teritorij što bi povećalo mogućnost otvorenog sukoba. Naime, Putin nije čekao potvrdu ruskog parlamenta prije nego što je u te teritorije poslao svoje snage, koje su već tjednima raspoređene uz ukrajinsku granicu. Nazvao ih je “mirovnim” snagama nastavljajući svoju već poznatu retoriku da ukrajinska vlada sustavno krši prava stanovnika Donbasa. Više puta je posegnuo i za ozbiljnijom optužbom protiv Kijeva – genocidom nad ruskim govornicima.
Putinovoj odluci prethodio je sastanak s njegovim sigurnosnim vijećem. Dužnosnici, koje je Putin posjeo dvadeset metara od sebe u ogromnoj prostoriji u Kremlju, redali su se jedan za drugim i govorili kako podržavaju priznanje suverenosti tih regija. Kada je na red došao šef obavještajne službe Sergej Narškin uslijedila je nevjerojatna razmjena s Putinom. Narškin je zamucao i spetljao se spomenuvši čak i prisvajanje tih regija Rusiji, a iznervirani Putin ga je prekinuo poručivši kako to nije tema i glasno mu poručio “govori jasnije”.
Смотреть на Нарышкина спокойно невозможно, конечно pic.twitter.com/VvBGQA9kOI
— Кира Ярмыш (@Kira_Yarmysh) February 21, 2022
Danas, pak, dolaze zbunjujuće informacije iz Kremlja oko raspodjele vojske. Zamjenik ministra vanjskih poslova Andrei Rudenko poručio je kako Rusija neće slati trupe u istočnu Ukrajinu “za sada”, ali da će to učiniti u slučaju prijetnje Donjecku i Lugansku prema danas ratifiranom sporazumu o suradnji između separatističkih republika i Moskve, javlja AFP.
#BREAKING Russia not planning to send troops to east Ukraine 'for now': foreign ministry pic.twitter.com/gXzprpJ6Op
— AFP News Agency (@AFP) February 22, 2022
Kako su reagirali Ukrajina i Zapad?
Nakon Putinove odluke Zapad je brzo reagirao osudom tog poteza. EU, NATO, SAD, UN istog su mišljenja – Putinova odluka kršenje je međunarodnog prava i ukrajinskog suvereniteta i najavili su sankcije. SAD i Britanija poduzeli su neke gospodarske mjere protiv Rusije s najavom novih poteza, no, možda najveći ekonomski udar došao je iz Njemačke. Kancelar Olaf Scholz najavio je stopiranje Sjevernog toka 2 – plinovoda koji povezuje Njemačku i Rusiju, a koji je čekao na odobrenje njemačkog regulatora.
“Situacija se suštinski promijenila”, ustvrdio je Scholz navodeći eskalaciju u Ukrajini te poručio kako Njemačka mora naći druga rješenja za svoje energetske potrebe, javlja Guardian. To je ogroman potez nove njemačke vlade s obzirom na to da je Berlin često bio kritiziran da upravo zbog tog plinovoda i njegove važnosti, prema Moskvi postupa blaže. Stopiranje tog velikog rusko-njemačkog projekta mogao bi imati veliki ekonomski utjecaj na dostavu ruskog plina u Europu.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij reagirao je kasno sinoć ustvrdivši kako se njegova zemlja ne boji nikoga. Optužio je Rusiju za kršenje suverenosti teritorija Ukrajine te ustvrdio kako bi to moglo značiti da Moskva odustaje od mirovnih pregovora i Sporazuma iz Minska usmjerenih na okončanje separatističkog sukoba na istoku zemlje. Kazao je da žele razriješiti situaciju kroz diplomaciju, ali da su spremni na borbu. “Mi smo na svojoj zemlji, ne bojimo se ničega i nikoga, nikome ništa nismo dužni i nikome ništa nećemo dati”, naglasio je. Pozvao je zapadne saveznike da poduzmu akciju protiv Rusija, a sazvao je i hitan summit između Ukrajine, Rusije, Njemačke i Francuske.
Zbog Putinove odluke održan je i izvanredni sastanak Vijeća sigurnosti UN-a. Rusija, koja trenutno predsjeda vijećem, tražila je da se sjednica održi iza zatvorenih vrata, ali je većina to odbila. Američka veleposlanica Linda Thomas-Greenfield je tvrdnju da su ruske trupe dio “mirovnih” snaga nazvala besmislicom. “Znamo što su oni uistinu”, ustvrdila je. Ruski predstavnik je uzvratio da se Istočna Ukrajina nalazila na rubu nove “ukrajinske vojne avanture” i da Rusija nije mogla dopustiti da dođe do “novog krvoprolića”.
Zašto je bitno priznanje pokrajina?
Rusija priznanje nezavisnosti tih pokrajina zapravo predstavlja prvo javno priznanje da Moskva Donbas ne smatra dijelom Ukrajine. Ulazak ruskih snaga u Donjeck i Lugansk otvara vrata ruskoj intervenciji u slučaju zahtjeva čelnika tih samoprozvanih republika da im Moskva pomogne u proširenju svog teritorija na dijelove koji su ostali pod ukrajinskom kontrolom nakon što su 2014. proglasili nezavisnost. Svoju suverenost proglasili su nakon ruskog anetkiranja Krima prije osam godina, a tvrde da im pripada cijela regija iako drže samo trećinu.
Odluči li Moskva uslišiti takav zahtjev to bi moglo dovesti do otvorenog vojnog sukoba između Rusije i Ukrajine. Čelnici Donjecka i Luganska prošlog su tjedna optužili Ukrajinu za granatiranje i planirani napad, pa su počeli evakuirati svoje stanovništvo uz Rusiju. Tada su još zapadni dužnosnici govorili da bi to mogla biti izlika za rusku invaziju Ukrajine. Inače nakon Rusije nezavisnost tih republika priznale su i Venezuela, Kuba, Nikaragva, Sirija, Južna Osetija, Abhazija i Jemen.
Rusija je od 2014. podržavala separatiste u tim regijama u njihovom kontinuiranom sukobu s ukrajinskim vlastima tijekom kojeg je poginulo oko 14.000 ljudi, među njima i veliki broj civila. Od tada je i regije pobjeglo više od dva milijuna ljudi. Kijev i Moskva su 2015. u Minsku dogovorili mirovni sporazum, uz posredstvo Francuske i Njemačke, koji je trebao dovesti do završetka sukoba, ali taj dogovor nikada nisu implementirali. Prema tom sporazumu dvije regije bi ostale dio Ukrajine, ali s posebnim autonomnim statusom.
Rusija i Ukrajina su tijekom godina razmijenjivali optužbe za kršenje tog sporazuma nakon što je Kijev tražio ubacivanje amandmana tvrdeći da bi trenutni dogovor Moskvi dao utjecaj nad ukrajinskom vanjskom politikom i potkopao njihovu suverenost. Putin je, pak, sada iskoristio navodno kršenje dogovora kao opravdanje za priznanje nezavisnosti Donjecka i Luganska i slanja vojske.