EU 2021. ukida pomicanje sata; članice još moraju odlučiti hoće li na ljetno ili zimsko vrijeme
Europski parlament danas je podržao prijedlog Direktive o ukidanju pomicanja sata
Zastupnici u Europskom parlamentu podržali su prijedlog Direktive o ukidanju pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja. Posljednje zajedničko pomicanje sata na ljetno računanje vremena trebalo bi se tako dogoditi posljednje nedjelje u ožujku 2021., a države članice koje žele ostati pri zimskom računanju vremena trebale bi svoje standardno vrijeme promijeniti posljednje nedjelje u listopadu 2021.
Nacrt zakona zastupnici su prihvatili s 410 glasova za, 192 protiv te 51 suzdržanim, priopćili su iz Europskog parlamenta. Parlamentarci su podržali prijedlog Komisije o ukidanju sezonskog pomicanja sata, ali su glasovali za odgodu primjene: od 2021. umjesto 2019. Također žele i koordinaciju EU članica i Komisije kako primjena ljetnog računanja vremena u nekim državama, te zimskog u drugim, ne bi narušila funkcioniranje zajedničkog tržišta.
Svatko pomiče sat kako želi
Nova direktiva ne znači automatsko ukidanje ljetnog računanja vremena u EU-u ili uvođenje “jedinstvenog vremena” u Europi, već okončava praksu usklađenog pomicanja sata na razini EU-a te omogućava državama članicama da odaberu vlastiti način računanja vremena, odnosno hoće li zadržati ljetno računanje vremena ili prijeći na zimsko računanje vremena.
Primjena nove direktive započinje s 1. travnjem 2021., pa bi posljednje zajedničko pomicanje sata trebalo u svakoj državi članici započeti posljednje nedjelje u ožujku 2021. u 1.00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu (UTC).
Države članice koje nakon tog razdoblja ljetnog računanja vremena namjeravaju primjenjivati standardno vrijeme, koje odgovara zimskom računanju vremena, trebale bi svoje standardno vrijeme promijeniti posljednje nedjelje u listopadu 2021. u 1.00 ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu kako bi se slične i trajne promjene u različitim državama članicama odvile istodobno.
Države članice moraju provesti javna savjetovanja
Tekst izvješća, koje je pripremila Marita Ulvskog, članica Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D), naglašava kako bi se u svakoj državi članici, prije odluke o tome koje će se standardno vrijeme primjenjivati, trebale uzeti u obzir želje građana, geografske posebnosti i regionalne razlike.
Državama bi se također trebalo dati dovoljno vremena za analizu učinaka i izbor rješenja koje najviše odgovara njihovom stanovništvu i potrebama unutarnjeg tržišta, a izvješće preporuča i međusobnu suradnju članica pri odlučivanju o standardnom vremenu koje će svaka od njih primjenjivati od 2021.
Kako bi se izbjegli poremećaji u prometu, komunikacijama i drugim sektorima, države članice trebale bi najkasnije do 1. travnja 2020. obavijestiti Komisiju u slučaju da namjeravaju promijeniti svoje standardno vrijeme posljednje nedjelje u listopadu 2021.”, rekao je zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec.
Većina za ukidanje pomicanja sata
Najkasnije do 31. prosinca 2025. Komisija bi trebala podnijeti izvješće o evaluaciji primjene i provedbe ove Direktive Europskom parlamentu i Vijeću. Međutim, ako Komisija utvrdi da predviđeni vremenski aranžmani mogu značajno i trajno ometati pravilno funkcioniranje jedinstvenog tržišta, može podnijeti prijedlog za odgodu primjene Direktive za najviše 12 mjeseci i podnijeti novi zakonodavni prijedlog.
Europska komisija objavila je koncem kolovoza 2018. rezultate javnog savjetovanje u kojem je sudjelovalo 4,6 milijuna europskih građana. Velika većina, njih 84 posto, izjasnila se da treba odustati od pomicanja sata, a većina unutar te većine želi da se zadrži ljetno računanje vremena tijekom cijele godine.
Pomicanje sata loše utječe na zdravlje
EU je prvi put primijenila jedinstveni ljetni režim 1980., kako bi se zajamčio ujednačeni pristup pomicanju sata na zajedničkom tržištu. No novije studije pokazuju ograničene efekte takve prakse te ističu njezine negativne posljedice.
U poljoprivredi pomicanja sata imaju negativan učinak na prinose usjeva i dobrobit životinja te remete bioritam stoke, što primjerice utječe na mužnju krava. Promjene sata negativno utječu i na javno zdravlje, pri čemu su najviše pogođena djeca i starije osobe. Studije pokazuju i da se ljudi zbog pomicanja sata općenito osjećaju lošije te pate od poremećaja tzv. cirkadijanog ritma, imaju veće probleme sa spavanjem i osjećaju umor.