EU dogovara nova pravila zbog kojih će, strahuje se, poskupjeti grijanje i gorivo. Što poduzima Vlada?
Pravila, koja se tiču zgrada i prometa, trebala bi se početi primjenjivati za nekoliko godina
Vijesti su zadnjih dana dramatične. Cijene plina toliko su skočile, da računi za prosinac, koji upravo stižu na adrese poduzetnika i ustanova u Zagrebu, izazivaju gotovo pa nevjericu. Pučkoj kuhinji račun od 25 tisuća kuna. Isto toliko jednom samostanu. Bolnici u Dubravi vrtoglavih 3,8 milijuna kuna. I tako dalje.
Građani zasad mogu biti mirniji, jer se cijene za kućanstva neće mijenjati do travnja. Vlada pritom priprema paket mjera kojima će nastojati ublažiti financijski učinak na kućne proračune. No, zato su i ovog tjedna porasle cijene pojedinih vrsta goriva.
Pregovori o novim pravilima
U takvim okolnostima Europska unija vodi pregovore o novim pravilima koja bi trebala ubrzati zelenu tranziciju u Europi i dodatno smanjiti emisije stakleničkih plinova. Iako bi se primjenjivala tek za četiri godine, već sad se o njima pregovara i raspravlja.
Pa se uz dugoročne benefite – kao što je manje oslanjanje na fosilna goriva – diskutira i o mogućem negativnom efektu na kućanstva i tvrtke u srednjem roku, odnosno o poskupljenju, primjerice, grijanja ili goriva.
Što predlaže Bruxelles?
Još u srpnju prošle godine Europska komisija predstavila je reformu sustava trgovanja emisijama štetnih plinova koji se trenutno primjenjuje u industriji. Taj bi se sustav trebao proširiti i na emisije iz zgrada i cestovnog prometa, konkretnije na opskrbljivače energije i goriva koji se koriste u tim sektorima. Komisija je odmah upozorila na moguće negativne posljedice i predložila kako ih ublažiti.
“Kako bi se uhvatila ukoštac s društvenim učincima koji proizlaze iz činjenice da će opskrbljivači gorivom vjerojatno prenijeti dio svojih troškova ugljika na potrošače koji kupuju goriva za cestovni prijevoz i za grijanje, Komisija je predstavila i prijedlog o Socijalnom fondu za klimatsku politiku”, pojasnili su iz Bruxellesa.
Države članice dobile bi novac iz tog fonda kako bi financirale potpore za one koji će biti najviše pogođeni novim pravilima, ali i ulaganja u, primjerice, poboljšanje energetskih svojstava zgrada i slično.
Rizik od energetskog siromaštva
Hrvatska Vlada, koja trenutno smišlja mjere za ublažavanje akutne krize s cijenama energenata, svjesna je i mogućih negativnih učinaka novih, dugoročnih europskih pravila na hrvatske potrošače. Proizlazi to iz dokumenata koje je izradilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a koji su prije nekoliko dana poslani na razmatranje nadležnim saborskim odborima.
U tim dokumentima, koji su službeno stajalište Vlade u pregovorima s drugim EU članicama, resorno ministarstvo objašnjava da uključivanje sektora zgradarstva u sustav trgovanja emisijama “može rezultirati povećanjem cijena za građane koji bi time bili još više izloženi riziku od energetskog siromaštva“. Drugim riječima, izloženi riziku da si ne mogu priuštiti osnovne energetske usluge poput grijanja ili mobilnosti, i to zato što imaju niske prihode i visoke račune, a njihovi domovi nisu energetski učinkoviti.
Još jedna detaljna analiza
Tu bi, dakako, trebala uskočiti energetska obnova zgrada, za koju Vlada planira izdvojiti značajna sredstva iz EU fondova, uključujući i fond za oporavak. No, ipak upozoravaju da su razorni potresi dodatno zakomplicirali situaciju jer je sada nužna i konstrukcijska obnova, pa su troškovi veći, a konstrukcijska obnova ne pridonosi energetskim uštedama.
„Stoga će biti potrebno pripremiti detaljnu analizu opterećenja za građane te na temelju te analize osmisliti i provesti mjere za sprečavanje širenja energetskog siromaštva“, ističe Vlada u svojim dokumentima.
Što se, pak, tiče cestovnog prometa, koji u Hrvatskoj čini 27 posto ukupnih emisija, Hrvatska tek razvija infrastrukturu za vozila na alternativni pogon. Kao dodatni problem Vlada izdvaja i „pristupačnost ovakvih vozila građanima u RH, s obzirom na manju kupovnu moć građana u odnosu na države članice s većim BDP-om“.
Koliko će pomoći novi fond?
U Vladi se nadaju da će konkretna pomoć stići iz Socijalnog fonda, čije osnivanje predlaže Komisija. Taj bi fond, smatraju, trebao „u znatnoj mjeri spriječiti energetsko siromaštvo“ ili njegovo produbljivanje. Dakle, osigurati novac kojim bi se financijski direktno pomoglo najpogođenijima, ali i financirala dugoročnija ulaganja u energetsku učinkovitost.
Maksimalni iznos sredstava koji može biti dodijeljen Hrvatskoj temeljem prijedloga Uredbe iznosi 1.403.864.753,00 eura, izračunali su u Ministarstvu gospodarstva. Ali države članice morale bi sufinancirati nacionalne mjere s 50 posto učešća, dakle, država bi morala namaknuti još toliko novca. Iz kojih izvora, nije precizirano. Međutim, Vladi očito ne odgovara tako visoka stopa sufinanciranja jer je od Komisije tražila dodatna pojašnjenja.
O novim pravilima, kako smo napomenuli, tek se pregovara, a kada budu dogovorena – u obliku u kojem budu dogovorena – trebala bi se početi primjenjivati za nekoliko godina. Na aktualna neugodna zbivanja i račune nemaju, dakle, nikakav direktan utjecaj. No, sve je izglednije da će se ministri zaduženi za energetiku – ne samo u Hrvatskoj – u narednim godinama često susretati s pitanjem ‘a što konkretno kanite poduzeti’.