EU donosi hitne mjere za povećanje proizvodnje hrane

Uslijed krize izazvane ratom u Ukrajini Europska unija donosi mjere za povećanje proizvodnje hrane i jačanje svoje prehrambene samodostatnosti. Zbog sve veće cijene hrane i troškova uvoza energije i gnojiva Europska komisija predstavila je u srijedu niz mjera, a Parlament je u četvrtak usvojio Rezoluciju o hitnom akcijskom planu EU-a.

Rezoluciju o potrebi za akcijskim planom EU-a kako bi se zajamčila sigurnost opskrbe hranom u i izvan EU-a nakon ruske invazije na Ukrajinu, eurozastupnici su usvojili u četvrtak s 413 glasova za, 120 protiv i 49 suzdržanih. Zastupnici u rezoluciji pozivaju na žurnu pomoć u obliku opskrbe hranom za Ukrajinu te na ponovno pokretanje strategije EU-a za proizvodnju hrane.

Ruski i ukrajinski izvoz čine 30% svjetske trgovine pšenicom

Očekuje se da će zbog ruske invazije na Ukrajinu poremećaji u lancu opskrbe hranom pogoditi EU i susjedne države, ali i brojne afričke države ovisne o uvozu žitarica iz Rusije i Ukrajine. Ruski i ukrajinski izvoz čine čak 30 posto svjetske trgovine pšenicom, 32 posto trgovine ječmom i više od 50 posto svjetske trgovine suncokretovim uljem. Rusija je za EU, po podacima Eurostata, najveći dobavljač fosilnih goriva i gnojiva koja su ključna za poljoprivrednu proizvodnju.

Komisija se hitnim akcijskim planom obvezala na novčanu pomoć europskoj poljoprivredi u iznosu od oko 500 milijuna eura, više izravnih uplata poljoprivrednicima, privremenu dozvolu proizvodnje na ugarima (zemlji koja se privremeno ne obrađuje) i ublažavanje zahtjeva za uvoz stočne hrane. Za sličan pristup zauzeli su se i europarlamentarci u Rezoluciji.

Pandemija covida-19 i rat u Ukrajini su pokazali da EU mora smanjiti svoju ovisnost o uvozu od premalog broja dobavljača, smatra Europski parlament i poziva na diversifikaciju ponude iz trećih zemalja.

Brze potpore poljoprivrednicima

Parlament predlaže prelazak na alternativne organske izvore hranjivih tvari za poljoprivredu i potporu inovacijama u poljoprivredi kako bi se dugoročno smanjila ovisnost o uvozu gnojiva. Od Komisije su zastupnici zatražili potporu najpogođenijim sektorima i mobiliziranje pričuve za krize u iznosu od 479 milijuna eura.

Također su se založili da se državama članicama dopustiti da subjektima na poljoprivrednom tržištu dodijele raznoliku, brzu i fleksibilnu državnu potporu.

Poljoprivredno zemljište trebalo bi koristiti samo za proizvodnju hrane i hrane za životinje, a kako bi se odgovorilo na neposredne potrebe, zastupnici žele da se 2022. poljoprivrednicima omogući korištenje zemljišta na ugaru za proizvodnju proteinskih usjeva, navodi Europski parlament.