EU evidentno ima ozbiljan problem s Trumpovom politikom; koliko još mogu hiniti da su partneri?
Možgu li problemi EU i Amerike dovesti do jače povezanosti unutar Unije
Nakon što je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk na politički sasvim neuobičajen način osudio politiku svog imenjaka Donalda Trumpa, američki predsjednik jednako mu je žestoko uzvratio. Kazao je kako ga ne smeta kritika predsjednika Europskog vijeća te je optužio EU da se u trgovinskoj razmjeni ponaša “strašno” spram SAD-a.”Prošle godine imali smo manjak u trgovini s 28 članica EU od 151 milijarde dolara. Znači mogu me nazvati svim vrstama imena, ali to se više neće događati. To se mora promijeniti jer se EU ponaša strašno prema SAD-u i spram naših radnika. ”
Trump je napao EU objašnjavajući da SAD naplaćuje samo 2,5 posto poreza na uvoz europskih automobila, dok EU ima za američke automobile čak 10 posto poreza. Europska komisija spremna je u okviru Transatlantskog trgovinskog i investicijskog partnerstva pregovarati o ujednačavanju poreza, ali tek kad SAD odustane od novih taksi za uvoz europskog čelika i aluminija.
Prilično oštar Tuskov istup o Trumpu i Americi
Inače, Trump je reagirao na istup Donalda Tuska u Bugarskoj gdje je, među ostalim, kazao: “Danas svjedočimo novom fenomenu: hirovitoj asertivnosti američke administracije. Gledajući najnovije odluke predsjednika Trump, neki bi mogli pomisliti: S takvim prijateljima, tko treba neprijatelje?”
Prije večere s čelnicima EU u Sofiji, Tusk je istakao: “Nema sumnje da će u novoj globalnoj igri Europa biti jedan od glavnih igrača ili pijun. Ovo je jedina stvarna alternativa. Da bi bila subjekt, a ne objekt globalne politike, Europa mora biti ujedinjena ekonomski, politički i vojno kao nikada prije. Jednostavno rečeno: ili smo zajedno, ili nas neće biti. EU i SAD su prijatelji i partneri, pa se američke tarife ne mogu opravdati nacionalnom sigurnosti. Apsurdno je čak misliti da EU može biti prijetnja SAD-u. Moramo u raspravu vratiti stvarnost, što danas nije slučaj. ”
Tusk je na kraju zaključio: “Ali, iskreno govoreći, Europa bi trebala biti zahvalna predsjedniku Trumpu, jer smo se zahvaljujući njemu riješili stare iluzije. Europa mora učiniti sve što je u njenoj moći da, unatoč današnjem raspoloženju, zaštiti transatlantsku vezu. Ali istodobno moramo biti spremni za one scenarije u kojima ćemo morati djelovati sami. ”
Sukob zbog iranskog nuklearnog sporazuma
Tuskove optužbe uslijedile su nakon odluke Trumpa da se SAD povuku iz nuklearnog sporazuma s Iranom te njegovih prijetnji da će nametnuti nove poreze za europski čelik i aluminij. Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Rusija i Kina koje su supotpisnice sporazuma s Iranom, odbile su ga napustiti unatoč prijetnjama američkih sankcija protiv europskih poduzeća. Tusk je zaključio kako EU mora zaštiti svoje interese jer je objasnio kako je dogovor s Iranom “dobar za europsku i globalnu sigurnost, zbog čega ga moramo održavati”.
Nakon što je Trump zaprijetio da će europske tvrtke biti žestoko kažnjene ako ne prekinu suradnju s Iranom te da će se protiv njih uvesti takozvane sekundarne sankcije, Francuska i Njemačka izravno su se sukobile s Washingtonom. Među prvima na udaru bi se mogle naći njihove tvrtke, poput proizvođača zrakoplova Airbus, naftnog koncerna Total, automobilski divova Mercedes, BMW, Volkswagen, Peugeot, Renault te industrijskog giganta Siemensa.
Niz tvrtki, uključujući francusku tvrtku Total, već su najavile da će se povući iz Irana. Danska naftna tvrtka Torm također je priopćila kako se odlazi iz Irana kao i najveći pomorski kontejnerski prijevoznik MSC sa sjedištem u Švicarskoj. Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maasa priznao je kako država ne može zaštiti njemačke tvrtke koje posluju s Iranom. Berlin je vrlo oprezan i suzdržan jer je njemački izvoz u SAD 2017. narastao na 118 milijardi američkih dolara, dok ukupna godišnja trgovinska razmjena između Njemačke i Irana iznosi jedva tri milijarde eura.
Macron pozvao Merkel na brzu akciju
Ugledni njemački europarlamentarac Elmar Brok, u intervjuu za radio-postaju Deutschlandfunk, izjavio je kako se “zapadno jedinstvo raspada”. Na dodjeli Nagrade za napore u poticanju integracije i kohezije u EU u Aachenu, francuski predsjednik Emmanuel Macron, imajući u vidu najnoviji razvoj događaja u odnosima između EU i SAD, još je žešće od Tuska napao Trumpovu politiku. Izravno se obratio njemačkoj kancelarki Angeli Merkel te ju pozvao na brzu akciju. “Nemojte čekati, djelujte sada”, upozorio je Macron te zatražio da Europa više nego ikada ranije treba biti ujedinjena i pokazati svu svoju snagu.
“Ako prihvatimo da druge velike sile, uključujući i saveznike, odlučuju o našim odlukama i našoj sigurnosti te nas guraju u kojekakve goleme rizike, tada nismo više suvereni i ne možemo biti vjerodostojni. Pred nama je velika prijetnja pa se postavlja pitanje hoćemo li pristati na nju ili ćemo odabrati ono što je dobro za sve nas i za europsku suverenost”. Zaključujući kako se EU mora suprotstaviti diktatima, poručio je: “nemojmo biti slabi”, “uzmimo sudbinu u svoje ruke”.
EU više ne može računati na savezništvo s Amerikom
Njemačka kancelarka Merkel otišla je u Aachenu čak i korak dalje od Macrona te je zaključila kako Europa više ne može računati na SAD. “S obzirom da nas SAD jednostavno više ne štite, Europa mora preuzeti svoju sudbinu u svoje ruke, to je naš zadatak u budućnosti.”
Na Kongresu njemačkih katolika u Münsteru, Merkel je bila još izravnija: “Nije u redu da se tek tako otkaže sporazum s Iranom oko kojeg se pregovaralo 12 godina i koji je u Vijeću sigurnosti UN-a usvojen jednoglasno. To krši povjerenje u međunarodni poredak.” Premda se Francuska i Njemačka još nisu usuglasile oko toga kakvu EU žele, ipak su odlučne u nakani, a sve zbog sve većih sporova s SAD-om, da se moraju osnovati zajedničke vojne “snage za brzu reakciju”.
Hrvatska će se morati opredijeliti između EU i Amerike
Premda sukobi između EU i SAD-a vjerojatno neće prijeći crvenu crtu, ipak je u međusobnim odnosima posijano duboko nepovjerenje koje će se teško otkloniti. Pogotovu stoga što su u Berlinu, Parizu i Bruxellesu svjesni da na duži rok politika Donalda Trumpa spram EU ipak nije neki izdvojeni eksces. Zbog prevelikih razlika u ekonomskim i političkim interesima odnosi toplo-hladno postat će konstanta u odnosima EU i SAD, pa će zbog toga Europska unija morati jasnije formulirati, ali i snažnije zaštititi vlastite interese.
U takvoj situaciji ni Hrvatska neće moći ostati po strani i morat će se opredijeliti. Bila bi međutim golema strateška pogreška kad bi se Hrvatska dovela u poziciju da ovisi isključivo o hirovima Washingtona. Pozitivan korak u tom smislu već je učinjen: Zagreb je, unatoč svih rizika, u slučaju Irana opravdano stao na stranu Bruxellesa.