EU gubi ozbiljan novac zbog krivotvorene robe. No, još veći problem je to što se pojavljuje hrpa lažnih lijekova
Novo Izvješće su zajednički izradili Europol i Ured EU-a za intelektualno vlasništvo
Zbog krivotvorene robe, gospodarstvo Europske unije svake godine gubi desetke milijarda eura, ali osim što takvi proizvodi uzrokuju financijsku štetu, mogu biti i izrazito opasni za zdravlje ljudi. Pogotovo kada je riječ o krivotvorenim lijekovima, a upravo su oni sve veća prijetnja u EU.
To je zaključak zajedničkog izvješća Europola i Ureda EU-a za intelektualno vlasništvo u kojem su procjenjivali utjecaj krivotvorina na europskom tržištu.
Lažni lijekovi sve veći problem
“Krivotvoreni farmaceutski proizvodi predstavljaju rastuću prijetnju u EU, utječući na velik broj zemalja članica”, navodi se u izvješću. Krivotvore se sve raznovrsniji lijekovi, a posebno je zabrinjavajuće što se zadnjih godina sve češće otkrivaju lažirani lijekovi za ozbiljne bolesti.
Krivotvoreni lijekovi mogu, naravno, imati ozbiljne zdravstvene posljedice. Autori izvješća navode da ih često proizvodi nekvalificirano osoblje u nehigijenskim uvjetima.
Kriminalne skupine pritom funkcioniraju na različite načine. Mogu imati vlastite tajne laboratorije u kojima proizvode takve lijekove. Mogu, nadalje, uvoziti krivotvorene ili ilegalne lijekove iz zemalja izvan EU-a, prepakirati ih i potom distribuirati na europskom tržištu. Moguće je i da lijek nezakonito preusmjere iz legalnog lanca opskrbe, prepakiraju ga kao drugu vrstu lijeka i potom prodaju. Zbog krivotvorenja lijekova farmaceutski sektor u EU svake godine gubi oko 10,2 milijarde eura.
EU postrožila pravila
Europska unija posljednjih je godina pojačala napore da suzbije problem lažnih lijekova. Tako je, primjerice, donesena Direktiva o krivotvorenim lijekovima koja obvezuje proizvođače da na kutije lijekova koji se izdaju na recept i prodaju u EU stavljaju sigurnosni kod koji omogućava provjeru autentičnosti lijeka i da kutiju zaštite od neovlaštenog otvaranja.
To će, smatraju autori izvješća, spriječiti prodaju ilegalnih lijekova kroz legalni lanac opskrbe. Međutim, neće suzbiti nezakonitu trgovinu koja se odvija mimo legalnih lanaca.
Milijarde gubitka na luksuznoj robi
Organiziranim kriminalnim skupinama, međutim, i dalje su najprivlačniji luksuzni proizvodi, satovi, nakit, brendirana odjeća i slično. Procjenjuje se da se u sektoru odjeće, obuće i modnih dodataka godišnje zbog lažiranja gubi oko 26 milijardi eura. U proizvodnji nakita i satova godišnji gubici kreću se oko dvije milijarde eura.
Krivotvoritelji često ciljaju i hranu i pića. Nerijetko je riječ o proizvodima poput sira, kave, maslinovog ulja i tjestenine koji se pokušavaju plasirati na europsko tržište u lažnim pakiranjima ili s lažnim oznakama.
Lažni pršut i maslinovo ulje
U nekim slučajevima prodaju se proizvodi s lažnim oznakama zemljopisnog porijekla. Primjerice, otkrivena je kriminalna skupina koja je proizvodila šunku označenu kao talijanski pršut, a zapravo su imali klaonicu u Danskoj i falsificirali su dokumente. Često se krivotvori i maslinovo ulje, odnosno ulje iz Grčke, Maroka ili Španjolske označava se kao da je ekstra djevičansko maslinovo ulje proizvedeno u Italiji.
Vinska industrija također je na meti kriminalnih skupina koje jeftina vina stavljaju u boce s lažnim etiketama cijenjenih vina. U veljači ove godine Europol je, primjerice, vodio operaciju u kojoj je otkriveno najmanje 11 tisuća krivotvorenih boca koje su nosile oznaku poznate talijanske vinarije.