Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

EU izbori obično nisu uzbudljivi. Ali ovi koji počinju danas mogli bi rušiti vlade i umiroviti gospođu Merkel

U nekim državama europski izbori bit će puno više od odluke o tome tko će u zastupničke klupe u Strasbourgu

ZADNJA IZMJENA: svi. 24, 2019

Izbori za Europski parlament uglavnom nisu pretjerano uzbudljiv događaj za birače. Građani EU-a sve su manje zainteresirani da jednom u pet godina protegnu noge do glasačkog mjesta i odluče koga će poslati u Strasbourg.

Od 1979. godine, kada su Europljani prvi puta na izborima birali eurozastupnike, odaziv na te izbore u stalnom je padu. Prije 40 godina, na izbore u tadašnjih šest zemalja članica, izašlo je 61,99 posto birača. Prije pet godina, na izborima u 28 članica, glasovalo je 42,61 posto građana.

Europljani, dakle, na EU izborima ne hrle na birališta. U kampanji za ove izbore, koji se održavaju od 23. do 26. svibnja, i europske institucije i političari jako se trude izvući što više ljudi na glasovanje. Možda će to promijeniti silazni trend odaziva. Možda i neće.

U nekim državama europski izbori će biti ipak puno više od puke odluke o tome tko će popuniti zastupničke klupe u Strasbourgu. Nakon što se u nedjelju, 26. svibnja, u 23 sata zatvore i zadnja birališta (ona u Italiji) i krenu se zbrajati glasovi, mogao bi to biti početak kraja nekih europskih vlada i istaknutih političara.

1. Velika Britanija: “referendum o Brexitu”

Britanija je, naravno, najčudnovatiji slučaj ovih europskih izbora. Skoro tri godine nakon što su na referendumu izglasali izlazak iz EU-a i dva mjeseca nakon što se Brexit trebao dogoditi, Britanci, eto, danas biraju 73 zastupnika u Europskom parlamentu.

Rezultati izbora u Britaniji tumačit će se kroz prizmu Brexita jer te izbore mnogi doživljavaju kao proxy referendum – odmjeravanje snaga između zagovornika napuštanja EU-a i onih koji se tome protive. U anketama vodi stranka najpoznatijeg britanskog euroskeptika Nigela Faragea, osnovna prije mjesec i pol dana. Temeljni programski cilj Farageove stranke je osigurati Brexit, što sugerira da upravo najgorljiviji pobornici Brexita najviše iščekuju današnji izlazak na birališta.

Vladajući konzervativci premijerke Therese May bit će, po svemu sudeći, potučeni do nogu. Britanski mediji očekuju da će premijerka već sutra najaviti svoj odlazak.

2. Francuska: Macron vs. Le Pen

Europski izbori u Francuskoj bit će ponovno politički obračun između krajnje desnice i mainstream stranaka, prije svega političke platforme predsjednika Emmanuela Macrona. Prije pet godina, tadašnja Nacionalna fronta pod vodstvom Marine Le Pen bila je pobjednik EU izbora (osvojili su najveći broj mandata). Macronova stranaka tada još nije postojala.

U međuvremenu je Macron pomeo konkurenciju, najprije na predsjedničkim izborima, a potom i na izborima za Nacionalnu skupštinu. U drugom krugu predsjedničkih izbora u proljeće 2017. uvjerljivo je pobijedio upravo Marine Le Pen.

Ankete uoči predstojećih EU izbora ukazuju na mrtvu utrku između Macronove Republike u pokretu i Nacionalnog okupljanja (kako se danas zove stranka koju vodi Le Pen). Nedjeljni izlazak Francuza na birališta pokazat će je li zvjezdani status, koji je na početku mandata uživao Macron, definitivno stvar prošlosti ili francuski predsjednik ipak ima snage predvoditi okupljanje progresivnih, proeuropskih snaga u EU u okršaju s desničarskim euroskeptičnim populistima.

3. Italija: kraj populističke Vlade

Politički brak desničarske Lige i populističkog Pokreta 5 zvijezda, koji trenutno vladaju Italijom, od početka nije bio pretjerano sretan, a presuditi bi mu mogli upravo europski izbori. Dva tjedna prije izbora u Italiji nije dozvoljeno objavljivati rezultate anketa, ali one zadnje koje su dostupne pokazuju da krajnje desna stranka Mattea Salvinija u nedjelju može računati na povijesni uspjeh: prije pet godina osvojili su samo 6,2 posto glasova na EU izborima, ove godine mogli bi čak i prijeći 30 posto.

Iako Salviniju potpora u Italiji u zadnje vrijeme pada i sve je glasnije protivljenje njegovoj politici, nakon EU izbora mogao bi odlučiti da je pravi trenutak da se riješi koalicije s Pokretom 5 zvijezda. Pogotovo ako se pokaže da je Pokret, u odnosu na lanjske parlamentarne izbore, značajno oslabio.

EU izbori u Italiji mogli bi stoga biti prilika aktualnom ministru unutarnjih poslova da krene u ostvarivanje konkretnijih političkih ambicija – da konačno postane premijer.

4. Njemačka: politička mirovina Angele Merkel

Njemačku kancelarku Angelu Merkel smatralo se, i to ne tako davno, najmoćnijom svjetskom političarkom. Danas se sve više nagađa da bi političku scenu mogla napustiti i prije kraja mandata (2021. godine). Jedan od okidača za njezin ubrzani odlazak bit će predstojeći izbori.

Njemački SPD, stranka koja je na nacionalnoj razini u “velikoj koaliciji” s demokršćanima, u nedjelju će, sugeriraju ankete, doživjeti dvostruki poraz. Na EU izborima mogli bi biti tek treći (iza CDU/CSU-a i Zelenih), a prilično je izvjesno i da će, nakon 73 godine, izgubiti vlast u Bremenu. To će izazvati dramatičan potres u redovima socijaldemokrata.

Zato se spekulira da bi SPD mogao napustiti koaliciju i vratiti se u oporbu, kako bi se pregrupirali. Ako se to dogodi, ne treba se iznenaditi da se iskoristi prilika i za promjenu na kancelarskoj poziciji. Angela Merkel mogla bi, dakle, nakon EU izbora u nešto uranjenu političku mirovinu.

5. Poljska: odmjeravanje snaga pred opće izbore

Stranka Pravo i pravda (PiS) bila je prije četiri godine uvjerljivi pobjednik parlamentarnih izbora. U najvećoj tzv. novoj članici EU-a iz nekadašnjeg istočnog bloka konzervativni populisti osvojili su natpolovičnu većinu mandata u parlamentu. Europski izbori u nedjelju pokazat će može li PiS mirno spavati prije parlamentarnih izbora koji će se održati ove godine, najkasnije do studenog.

Na EU izborima poljska oporba prvi puta nastupa ujedinjeno, u savezu pod nazivom Europska koalicija. Već i taj naziv sugerira s kojih pozicija kritiziraju vladajuću stranku koja je Poljsku zadnjih godina dovela u niz žestokih okršaja s Bruxellesom.

Ankete pokazuju da PiS i dalje može računati na velik broj lojalnih birača, ali im Europska koalicija puše za vratom. Solidan rezultat oporbenog saveza – ako i ne budu najjača snaga na europskim izborima – poremetit će miran san vladajućim konzervativcima.

6. Grčka: početak kraja Syrizine vlasti

Do prije nekoliko godina, vijesti iz Grčke svakodnevno su punile europske medije. Strahovalo se od grčke krize koja je prijetila eurozoni, a onda i od radikalno lijeve koalicije Syrize, koja je došla na vlast obećavši ukinuti sve mjere štednje koje su Grčkoj nametali kreditori (što se ipak nije dogodilo).

Četiri godine kasnije, u Grčkoj se osjeća da se bliže izbori. Kako? Nakon godina štednje, grčki premijer Aleksis Cipras nedavno je građanima obećao smanjenje poreza i povećanje mirovina.

Ti potezi dolaze uoči izbora, najprije europskih (ove nedjelje), a potom i parlamentarnih (u listopadu). Prema anketama, Syriza je daleko od podrške koju je uživala početkom 2015. godine, kada su prvi puta došli na vlast. Vrlo je izvjesno da će ih na europskim izborima – a onda možda i na općim – pobijediti oporbena konzervativna Nova demokracija.

7. Austrija: presuda birača o Ibiza skandalu

Višak alkohola i političkih ambicija doveo je i Austriju na popis država u kojima će europski izbori biti uzbudljiviji nego što to obično biva. Već znate za skandal s video snimkom koji je prošlog vikenda srušio austrijsku vladu.

Nakon izbijanja afere, šef austrijske vlade Sebastian Kurz brzopotezno je prekinuo suradnju s krajnje desnom Slobodarskom strankom (FPÖ) i njezinim sad već bivšim predsjednikom Heinz-Christianom Stracheom. Strache je dotad bio vicekancelar. Kurz je na taj način pokušao od negativnih posljedica skandala zaštititi sebe i Austrijsku narodnu stranku (ÖVP) kojoj je na čelu.

Koliko je u tome bio uspješan i hoće li birači kazniti i njega, budući da je upravo on odgovoran što je FPÖ uopće bio u vladi? Zasad ne, sugerira ispitivanje raspoloženja građana provedeno tijekom vikenda: potpora ÖVP-u porasla je za četiri postotna boda, dok je FPÖ izgubio pet bodova podrške. Ali što stvarno misle o ovoj aferi, Austrijanci će pokazati na biralištima u nedjelju.

Irena Frlan Gašparović
Telegram autor
59 članaka Više o autoru
Više s weba