EU komisija se sprema predložiti Bidenu gospodarski savez protiv Kine; što bi to moglo značiti za Hrvatsku?
Bruxelles tako Bidena poziva na novo globalno partnerstvo
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predat će 10. i 11. prosinca šefovima 27 zemlja članica EU dokument od, kako se procjenjuje u Bruxellesu, od povijesnog značaja. Kako je otkrio The Financial Times, u “Novoj agendi EU-a i SAD-a za globalne promjene,“ Bruxelles će predložiti novom predsjedniku SAD-a Joeu Bidenu da iskoristi priliku koja se pruža “jednom u generaciji” za stvaranje globalnog saveza.
U dokumentu se ističe kako se EU i SAD, kao “otvorena demokratska društva i tržišna gospodarstva,” trebaju zalagati za zajednički pristup strateškom izazovu koji predstavlja rastuća međunarodna agresivnost Kine, “čak i ako se ne slažemo uvijek oko najboljih načina da se taj problem riješi.”
Zajednička linija otpora
Bruxelles traži zajedničko rješavanje problema oko kineskog ulaganja u inovativne EU i američke tvrtke te prijetnji novih 5G tehnologija. “Koristeći naš zajednički utjecaj, transatlantski tehnološki prostor trebao bi činiti okosnicu šire demokratske koalicije istomišljenika.”
EU komisija priprema dokument; Bidenu će ponuditi savez da se zajednički suprotstave Kinezima
Riječju, sadržaj dokumenta jasno daje do znanja da je jedna od glavnih zadaća EU i SAD-a stvaranje zajedničke linije otpora prema Kini i njenoj rastućoj ekonomskoj i političkoj moći. EU je istodobno podržao ideju novoizabranog predsjednika Joea Bidena o summitu demokracije te predlaže da bi nova transatlantska agenda trebala biti “karika novog globalnog saveza partnera istomišljenika”.
Neslaganja s Trumpom
Za četiri godine vladavine dosadašnjeg američkog predsjednika Donalda Trumpa odnosi između EU i SAD-a spustili su se na povijesno niske razine. Trump je tijekom svog mandata potkopavao jedinstvo EU, ohrabrivao je Poljsku i Mađarsku da budu remetilački čimbenik unutar europske zajednice, a više je puta dovodio u pitanje i svrsishodnost NATO pakta.
“Uistinu ružni transatlantski trgovinski rat”, kako su ga nazvali politički analitičari, karakteriziralo je uvođenje carina na izvoz čelika i aluminija u EU, na prijetnje predsjednika Trumpa da će proglasiti carine i na druge proizvode, najave Bruxellesa da će donijeti mjere odmazde, pokretanje američke istrage o europskim politikama poreza na digitalne usluge, kao i beskrajni spor Airbus-Boeinga u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Pri tomu se ne smije smetnuti s uma da će vizija Bruxellesa oko prava na zaštitu podataka, povećana konkurencija u tehnološkom sektoru i njegova reforma oporezivanja zahtijevati akciju protiv velikih američkih tvrtki koje dominiraju u toj industriji.
Bidenovom pobjedom do novog partnerstva
U Bruxellesu su procijenili da je pobjedom Joea Bidena došlo vrijeme za “novo uravnoteženo partnerstvo SAD-a i EU koje je danas potrebnije nego ikad.” Pri tomu je naglasak stavljen na partnerstvo, odnosno suradnju na “uravnoteženoj osnovi.” A to znači da Bruxelles očekuje od Washingtona da će EU tretirati kao ravnopravnog, a ne mlađeg partnera kojega se može ucjenjivati i maltretirati uvođenjem raznih carina i protekcionističkim mjerama. Pri tomu se traži zakopavanje trgovinskih ratnih sjekira te izbjegavanje nesporazuma koje izazivaju europski zahtjevi, primjerice, za većim oporezivanjem američkog tehnološki divovi.
U nacrtu europskog prijedloga plana EU za revitalizaciju transatlantskog partnerstva predlaže se i zajednička borba protiv pandemije Covida-19 te usklađeni pristup reformi Svjetske zdravstvene organizacije. Također se zahtjeva “udruživanje u oblikovanju digitalnog regulatornog okruženja, suradnju na provjeri osjetljivih stranih ulaganja i zajedničku suradnju u borbi protiv prijetnji poput cyber-hakiranja.”
Pitanje WTO-a visi u zraku
Premda se u dokumentu ne spominje izravno, očekuje se da bi obnova transatlantskog trgovinskog savezništva podrazumijevala i razgovor o Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, WTO-u. Washington smatra da je globalni trgovinski poredak podređen interesima Kine te da ga zbog toga valja mijenjati. Pitanje je, međutim, koliko su u izradu tog dokumenta sudjelovale sve članice EU i koliko će on biti prihvatljiv, primjerice, Mađarskoj, pa i Hrvatskoj, koje su razvile snažne trgovinske veze s Pekingom.
Također, čak je 12 država članica EU srednje i istočne Europe uključeno u organizaciju “17 + 1” koju je osnovao Peking i koja je bitno pridonijela razvoju gospodarske suradnje tih zemalja s Kinom. Nema sumnje da će dio tih zemalja tražiti dodatna objašnjenja oko sadržaja dokumenta te uravnoteženiji pristup rješavanjima problema oko gospodarske suradnje s Kinom.