EU konačno dogovorila financijski paket za spas od krize. Donosimo detalje izračuna za Hrvatsku
Bitno je i pitanje hoće li RH uspjeti iskoristiti novac za oporavak i razvoj, koji joj je na raspolaganju u narednom desetljeću
Blokada koja je prijetila dubokom krizom uspješno je otklonjena: Europska unija na vrijeme će dobiti novi sedmogodišnji proračun i moći aktivirati fond za oporavak od korona-krize, nakon što su u četvrtak navečer Poljska i Mađarska odustale od ranijeg veta.
Diplomatski izvori očekivali su takav ishod – ‘bijeli dim’ sa sastanka u Bruxellesu, na kojem su čelnici zemalja članica usuglasili detalje o tome kako će i kada isplata iz EU proračuna biti uvjetovana poštivanjem vladavine prava.
Hitno potreban novac
Sve države EU snažno osjećaju posljedice krize izazvane pandemijom koronavirusa. Zato je financijski deal morao biti hitno dogovoren, da europski novac, pogotovo onaj iz fonda za oporavak, može početi stizati u nacionalne zdravstvene sustave i ekonomiju općenito.
Iako zbog izolacije nije bio u Bruxellesu (Hrvatsku je, podsjetimo, predstavljao slovenski premijer Janez Janša) premijer Andrej Plenković nakon summita je objavio da “Hrvatska sad ima zajamčene financijske poluge od 24,2 milijarde eura za gospodarski oporavak u sljedećih 10 godina”.
Upravo razgovarao s @JJansaSDS. Postignut je konačni dogovor na #EUCO o novom #EUbudget i #NextGenerationEU. Hrvatska sad ima zajamčene financijske poluge od 24,2 milijarde € za gospodarski oporavak u sljedećih 10 godina. Čestitam svima na uspjehu! pic.twitter.com/0wHIEO4c3D
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) December 10, 2020
Riječ je o nešto višem iznosu od onog o kojem je Plenković govorio nakon maratonskog summita u srpnju, kada je EU proračun okvirno dogovoren. Tada se spominjalo nešto više od 22 milijarde eura. Ta razlika, tumači Telegramov sugovornik blizak Vladi, proizlazi iz načina računanja, odnosno parametara koji su korišteni u formulama za izračun.
Koliko za oporavak?
Prema neslužbenim informacijama, svota koju sada spominje premijer je finalni izračun Europske komisije, koji je Zagrebu poslan nedavno. “Nitko ništa nije ni dobio ni izgubio” u odnosu na srpanj, kaže naš izvor, misleći pritom da razlika nije rezultat nikakvih novih pregovora – usuglašeni financijski paket od srpnja nije diran – nego samo posljedica korištenja drugih parametara.
Prema okvirnom izračunu Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, Hrvatska će iz Mehanizma za oporavak i otpornost imati na raspolaganju 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava. Od toga 70 posto (4,67 milijardi eura) za sljedeće dvije godine, a preostalih 30 posto (1,64 milijarde eura) za 2023. godinu.
Za taj novac potrebno je izraditi nacionalni plan oporavka. Krajnji rok za korištenje milijardi za oporavak je srpanj 2026. godine, što znači da dotad moraju biti gotovi svi projekti koji se financiraju iz ovog novog mehanizma. Osim bespovratnih sredstava, za ulaganje u oporavak i otpornost gospodarstva bit će na raspolaganju i 3,6 milijardi eura zajmova.
Najpoznatiji EU fondovi
U novom EU proračunu, za razdoblje od 2021. do 2027. godine, ukupno nam je na raspolaganju 14,3 milijarde eura, pokazuju podaci resornog Ministarstva. Manji dio, 4,7 milijardi eura, namijenjen je poljoprivredi, izravnim subvencijama poljoprivrednicima te projektima iz područja ruralnog razvoja.
Veći dio proračunskog novca rezerviran je za tzv. kohezijsku politiku. U našem slučaju, radi se o javnosti najpoznatijim fondovima iz kojih se financiraju najprepoznatljiviji projekti, poput Pelješkog mosta ili ulaganja u željeznicu. Za kohezijsku politiku Hrvatskoj će na raspolaganju biti ukupno 9,6 milijardi eura.
Što se može financirati
Više od polovice tog iznosa (5,54 milijarde) moći će se povlačiti iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Iz tog se fonda, primjerice, financiraju ulaganja u zdravstvenu, obrazovnu i socijalnu infrastruktru. Manje ili više uspješno, to je već drugo pitanje: Telegram je nedavno pisao o slučaju studentskih domova u Zagrebu u kojem Bruxelles traži povrat novca.
U kohezijskom fondu, iz kojeg se financiraju projekti iz područja prometa i okoliša, na raspolaganju će biti 1,55 milijardi eura. Zatim u socijalnom fondu 1,98 milijardi. U tri programa iznosi su manji, kreću se u nekoliko stotina milijuna eura.
Kako iskoristiti milijarde
To su fond za pomorstvo i ribarstvo, fond iz kojeg se financiraju projekti vezani uz migracije ili zaštitu granice te fond za pravednu tranziciju, koji je osmišljen da bi pomogao regijama ovisnima o fosilnim gorivima da ublaže socio-ekonomske posljedice prelaska na zelenije energente.
Kao što je bio slučaj i dosad, ni ova sredstva ne stižu na pladnju. To su iznosi koji bi Hrvatskoj trebali biti na raspolaganju, a hoće li sve te milijarde uspjeti doista uložiti u oporavak i razvoj, sasvim je drugo pitanje.