EU krediti za očuvanje radnih mjesta konačno kreću. Što to znači za Hrvatsku? Donosimo detalje
Hrvatska Vlada pribilježila se za milijardu eura zajma, koji bi trebao imati vrlo povoljne uvjete
Novi europski program, koji će zemljama članicama EU-a osigurati povoljne kredite kako bi tim novcem pokrile troškove očuvanja radnih mjesta, konačno je spreman. Europska komisija objavila je da su sve države dovršile postupak odobravanja jamstava u vrijednosti od 25 milijardi eura, što je bio preduvjet za njegovo aktiviranje.
Ta su jamstva nužna da bi se Komisija mogla zadužiti na financijskim tržištima do iznosa od 100 milijardi eura uz niske kamate i potom ta sredstva, kao povoljne zajmove, proslijediti članicama koje zatraže potporu. Hrvatska je zahtjev već poslala i očekuje milijardu eura kredita.
Novac za državne ‘minimalce’
Hrvatska Vlada zajam će iskoristiti za pokrivanje troškova takozvanog državnog minimalca – potpore koja je iz državnog proračuna isplaćivana poslodavcima za njihove radnike u razdoblju od ožujka do lipnja. Tim je potporama Vlada nastojala u jeku korona-krize, kada su zbog restrikcija mnoge djelatnosti bile zatvorene, nastojala sačuvati radna mjesta.
Iz europskog kredita Vlada namjerava financirati i mjere koje će se provoditi do kraja ove godine, prije svega mogućnost skraćivanja radnog vremena. Za tu mjeru će, prema informacijama resornog Ministarstva, biti izdvojeno oko 300 milijuna eura, dok je ostatak namijenjen pokrivanju ranijih troškova.
Što kažu u Ministarstvu?
“Iz odobrenih sredstava iz programa SURE u vrijednosti od 1 mlrd. kuna planirano je pokriti dio sredstava koji je već plaćen iz Državnog proračuna za mjere Očuvanja radnih mjesta ožujak – svibanj te lipanj što čini oko 700 mil. eura, dok se ostalih 300 mil. eura odnosi na mjere koje će se provoditi do kraja godine i to prvenstveno Mjere za očuvanje radnih mjesta – mjera skraćivanje radnog vremena”, odgovorili su nam u kolovozu iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Europski instrument nazvan engleskom kraticom SURE osmišljen je zato da državama pomogne da pokriju troškove financiranja različitih mjera za očuvanje radnih mjesta koje su europske vlade uvodile kao odgovor na pandemiju koronavirusa.
Slično i u Sloveniji
Tim novcem mogu se financirati troškovi nastali od 1. veljače ove godine nadalje. Pokrivanjem troškova državnih “minimalaca”, isplaćenih proljetos, smatraju u Ministarstvu, poboljšat će se likvidnost državnog proračuna.
Susjedna Slovenija, koja računa na sličan iznos kao i Hrvatska – 1,1 milijardu eura – također će dijelom iskoristiti ovaj zajam za pokrivanje troškova mjera koje su počeli provoditi u ožujku ili lipnju ove godine. Dosad su ih financirali iz državnog proračuna, a manjim dijelom i iz Europskog socijalnog fonda.
Skroman interes tvrtki
Dio zajma će, kažu, dakle, u Ministarstvu, usmjeriti u financiranje skraćenog radnog vremena. Mjesečno je tom mjerom predviđeno do dvije tisuće kuna potpore po zaposlenom, a mjera koja je startala u lipnju trebala bi trajati do kraja godine. No, dosad je za nju interes poslodavaca bio relativno skroman.
Mada je Ministarstvo procjenjivalo da bi njome moglo biti obuhvaćeno i 100 tisuća radnika, brojke su bile osjetno skromnije. Za razliku od potpora iz proljeća, koju su tvrtke masovno koristile, subvencije za skraćeni radni tjedan su se preko ljeta koristile za oko četiri puta manje radnika od početnih procjena.
Dosad 87 milijardi eura
Osim Hrvatske i Slovenije, dosad je još 14 država članica zatražilo ove povoljne zajmove, u ukupnom iznosu od 87,3 milijarde eura. Italija je, primjerice, zatražila 27,4 milijarde eura, Španjolska 21,3 milijarde, a Poljska 11,2 milijarde eura.
No, s obzirom da je instrument SURE zajam – bez obzira na to koliko su uvjeti povoljni, novac je na kraju potrebno vratiti – u Vladi su, izgleda, ipak skloniji tome da eventualne nove mjere pomoći poslodavcima i radnicima financiraju iz drugih europskih programa.
Što s budućim mjerama?
„Postoji velika mogućnost da će se buduće mjere očuvanja radnih mjesta financirati iz drugih bespovratnih EU izvora sredstava (npr. Fond za oporavak, React EU itd…)“, odgovorili su nam prije nekoliko tjedana iz Ministarstva.
Radi se o fondovima koji su dio izdašnog financijskog paketa za oporavak od korona-krize. U sklopu programa React EU, podsjetimo, Vlada očekuje 700 do 800 milijuna eura koje bi mogla usmjeriti na anti-krizne mjere, uključujući i ulaganja u očuvanje radnih mjesta.