EU očajnički smišlja kako spriječiti da joj Amerika ubije proizvodnju. Ako ne uspije, postat će industrijska pustinja
Spominje se čak i mogućnost izbijanja trgovinskog rata između Europske Unije i SAD-a
Europska unija priprema goleme pakete poticaja kako bi spriječila da europsku industriju unište američki rivali, piše Politico pozivajući se na riječi dva neimenovana visoka briselska dužnosnika. Izvanredno stanje u Bruxellesu izazvala je bojazan da će američka industrija privući sve velike ulagače i usisati njihov kapital, što bi moglo zadati konačan udarac posrnuloj europskoj proizvodnji.
U trenutku kada su cijene energije u Europi daleko više od onih u SAD-u, ponajviše zbog rata u Ukrajini i smanjenja opskrbe ruskom naftom i plinom, predsjednik Joe Biden povukao je potez koji je razbjesnio vodstvo EU. Biden je odlučio izdvojiti golemih 369 milijardi dolara kako bi potaknuo razvoj zelenih industrija u SAD-u. Prema riječima povjerenika za industriju EU, Thierryja Bretona, taj paket poticaja predstavlja “egzistencijalnu prijetnju” za europsko gospodarstvo.
Breton i drugi dužnosnici u Bruxellesu strahuju da će tako ogromni poticaji biti neodoljiv mamac ulagačima, koji će svoja sredstva usmjeriti u SAD. Europska komisija i članice s najjačom proizvodnjom, uključujući Francusku i Njemačku, shvatili su da moraju djelovati brzo ako žele spriječiti pretvaranje kontinenta u industrijsku pustaru. Prema dvojici visokih dužnosnika koje citira Politico, EU sada radi na hitnom planu koji bi trebao pomoći u privlačenju novca u ključne industrije visoke tehnologije.
Najgora noćna mora Bruxellesa
Provizorno rješenje za kojim će posegnuti Bruxelles jest vlastiti fond, pomoću kojeg se EU želi suprotstaviti zovu američkih poticaja. To bi bio “Europski fond za suverenitet”, već spomenut u govoru o stanju Unije koji je u rujnu održala predsjednica Komisije Ursula von der Leyen. Sredstva iz fonda trebala bi privući kapital i pomoći europskim tvrtkama u ispunjavanju ambicioznih zelenih standarda.
Pritom je posebno važno da mjere budu donesene što prije, budući da velike kompanije već donose odluke o tome gdje će graditi buduće tvornice za proizvodnju svega od baterija i električnih automobila, do vjetroturbina i mikročipova. Još jedan razlog za brzu reakciju jest strah Bruxellesa da će države članice pokušati same parirati američkim mjerama.
Takve bojazni nisu neutemeljene ako se u obzir uzme kaos koji je nastao kada su pojedine europske zemlje same pokušale reagirati na vrtoglav rast cijena plina. Nacionalne potpore kojima su se pritom planirale poslužiti ozbiljno su zaprijetile da će potkopati jedinstveno tržište, što je noćna mora koja Bruxelles plaši kao malo koja druga prijetnja.
Sprema se utrka u djeljenu poticaja
Američki Zakon o smanjenju inflacije predstavlja posebnu prijetnju europskim državama s jakom automobilskom industrijom, poput Francuske i Njemačke. Problem za Europljane je u tome što taj zakon potiče potrošače da “kupuju američko” kada su u pitanju električna vozila. Bruxelles i države članice doživljavaju tu poruku kao podrivanje globalne slobodne trgovine, zbog čega EU želi sklopiti dogovor prema kojem bi i europske tvrtke mogle uživati iste pogodnosti.
S obzirom na to da se dogovor s Amerikancima čini malo vjerojatnim, i činjenicu da Bruxelles ipak želi izbjeći sveobuhvatni trgovinski rat, utrka u naoružanju u kojoj će rakete i bombe imati oblik subvencija sada izgleda vjerojatnije. Kako bi takav pristup imao smisla, bit će od ključne važnosti osigurati podršku Njemačke i ekonomski liberalnijih povjerenika EU, kao što su šef trgovine Valdis Dombrovskis i povjerenica za tržišno natjecanje Margrethe Vestager.
Čeka se pristanak Berlina
U petak će biti održan sastanak ministara trgovine članica EU na kojem bi trebalo biti jasnije je li Berlin spreman prekršiti svoja stroga pravila o subvencijama. Takvih problema neće biti s Francuskom, koja već dugo poziva na protunapad protiv Washingtona. Francuzi žele da se EU bori usmjeravanjem državnih sredstava u industriju kako bi se pomoglo europskim industrijskim divovima. Ta ideja sve je privlačnija i Berlinu, koji je tradicionalno ekonomski liberalniji i manje sklon pomaganju gospodarstva subvencijama.
U utorak su tako njemački ministar gospodarstva Robert Habeck i njegov francuski kolega Bruno Le Maire izdali zajedničku izjavu u kojoj pozivaju na donošenje “industrijske politiku EU koja bi našim tvrtkama omogućila napredovanje u globalnoj konkurenciji, posebno kroz tehnološko vodstvo”. Ministri su dodali da “žele blisko koordinirati europski pristupu izazovima kao što je američki Zakon o smanjenju inflacije.”
Osim na sastanku ministara trgovine u petak, o ideji zajedničke borbe pomoću subvencija sljedećeg će tjedna neformalno raspravljati europski ministri zaduženi za unutarnja tržišta i industriju država članica. Politico prenosi i kako je jedan dužnosnik rekao da će europski čelnici o tome također raspravljati na marginama summita Zapadnog Balkana 6. prosinca, kao i na Europskom vijeću koje će se održati sredinom idućeg mjeseca.