EU parlament danas je izglasao odluku o jačanju europske granične straže. Što to znači za Hrvatsku?
Nove snage trebale bi do 2027. godine doseći broju od deset tisuća ljudi
Europski parlament maloprije je izglasao odluku o jačanju europske granične i obalne straže, koja bi do 2027. godine trebala imati na raspolaganju deset tisuća ljudi. Od toga bi tri tisuće ljudi bilo zaposleno u Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu, dok bi ostatak činili granični službenici i nacionalni stručnjaci koje će na raspolaganje staviti države članice Europske unije.
Nove snage dolazit će u pomoć na zahtjev država članica, kako bi, primjerice, u slučaju krizne situacije pomogle u nadzoru granice. “Države članice i dalje će biti primarno odgovorne za upravljanje svojim granicama, dok će agencija i njezino osoblje pružati tehničku i operativnu pomoć ovisno o pristanku dotičnih država članica”, objašnjavaju iz Bruxellesa.
1. Kako je došlo do jačanja europskih graničnih snaga?
Europska unija proteklih je godina bila suočena s izbjegličkim valom bez presedana u njezinoj novijoj povijesti. U tim se godinama pokazalo da joj nedostaje kapaciteta da se nosi s takvim kriznim situacijama. Jedno od rješenja koje je u govoru o stanju Unije predložio predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker ticalo se upravo jačanja europskih graničnih snaga.
Juncker je tada poručio da Komisija predlaže “da se broj europskih službenika graničnog nadzora, koji se financiraju iz europskog proračuna, do 2020. poveća na deset tisuća službenika”. Uskoro će se, međutim, pokazati da su Junckerovi planovi za mnoge članice EU-a bili preambiciozni.
2. Što članicama nije odgovaralo?
Države nisu bile a priori protiv jačanja europskih graničara, ali su imale različita viđenja o tome kakva bi trebala biti njihova buduća uloga. Posebno je glasan bio mađarski premijer Viktor Orban koji je u planu da se ojača zaštita vanjskih granica vidio i želju Bruxellesa da Mađarskoj oduzme nadzor nad njezinim granicama.
Prema neslužbenim informacijama, nekim članicama problematično je bilo i to što bi u kratkom vremenu trebale staviti na raspolaganje veći broj graničnih službenika. Dio zemalja, tvrdili su Telegramu izvori bliski Ministarstvu unutarnjih poslova, jednostavno nemaju dovoljno ljudi koje bi mogli angažirati u kratkim rokovima. U prosincu prošle godine, austrijsko predsjedništvo EU-a potvrdilo je da plan o deset tisuća graničara do 2020. godine neće biti izvediv i da “prelazi okvire onog što je moguće”.
3. Kakav je kompromis postignut?
Dogovoreno je da će se nove snage uspostaviti postupno, kako bi do 2027. godine dosegle brojku od deset tisuća članova operativnog osoblja. Prema kompromisnom tekstu, koji je početkom travnja objavilo Vijeće EU, države članice morat će od 2021. godine nadalje na raspolaganje staviti određeni broj ljudi za tzv. dugoročno i kratkoročno upućivanje.
Taj plan predviđa da Hrvatska 2027. godine ima na raspolaganju 303 graničara i stručnjaka za potrebe europskih graničnih snaga. Njih 65 bit će za dugoročno upućivanje što, prema tumačenju MUP-a, znači da će biti na raspolaganju za misije u trajanju do tri godine. Preostalih 238 ljudi bilo bi na raspolaganju za kratkoročne operacije, u trajanju do četiri mjeseca.