EU parlament osudio fašističke simbole. Doduše, hrvatske zastupnice su većinu vremena pričale o komunizmu

Predstavnici Vijeća EU-a i Europske komisije te zastupnici Europskog parlamenta u srijedu su izrazili zabrinutost širenjem mržnje u europskim društvima praćenim isticanjem nacističkih i fašističkih simbola, a zastupnici iz zemalja srednje i istočne Europe isticali su i pitanje komunističkog znakovlja. Rasprava na plenarnoj sjednici EP-a u Strasbourgu o zabrani nacističkih i fašističkih simbola i slogana u čitavoj EU održana je na inicijativu Ivana Jakovčića, IDS-ova europarlamentarca koji očekuje da se takva zabrana uskoro zakonski regulira na europskoj razini.

“Tužna je činjenica da se danas više nego proteklih desetljeća na ulicama europskih gradova okupljaju ljudi koji veličaju nacizam i fašizam i njihove izvedenice u raznim državama. Vidjeli smo nedavno što se dešavalo na ulicama Varšave, Madride, Sofije, Zagreba, Beograda i drugim mjestima. Previše je manifestacija mržnje oko nas da bismo mogli šutjeti”, kazao je na raspravi Jakovčić.

Jakovčić je izražio je žaljenje što još uvijek ima zemalja i vlasti u EU koje se prema simbolima i sloganima fašizma, nacizma ili ustaštva i četništva odnose bez ozbiljnih sankcija i čvrstih reakcija te pozvao na zakonska rješenja na europskoj razini u borbi protiv korištenja slogana zločinačkih režima.

‘Alarmantno širenje mržnje i netolerancije’

Matti Maasikas, zamjenik ministra za europske poslove Estonije, zemlje koja do konca godine predsjeda EU-om, govorio je u ime Europskog vijeća i upozorio na alarmantno širenje netolerancije i mržnje u Europi. “Oni koji zaboravljaju pogreške iz vlastite prošlosti, riskiraju da ih ponove. No, koji god da je razlog ovog zabrinjavajućeg fenomena, za njega nema opravdanja”, kazao je Maasikas.

Podsjetio je da je Europska unija usvojila posebne zakone u cilju borbe protiv nesnošljivosti i mržnje, poput Okvirne odluke o borbi protiv rasizma i ksenofobije iz 2008., a Vijeće je 2016. pozvalo članice da osiguraju učinkovitu primjenu te odluke i ostalih zakona koji se odnose na kaznena djela mržnje na nacionalnoj razini.

No sve te protumjere bit će uzaludne, nastavio je, “ukoliko zanemarimo važnu ulogu obrazovanja i rada s mladima i, da budem precizniji, ako propustimo razvijati demokratsku otpornost, medijsku pismenost i kritičko razmišljanje te vještine rješavanja sukoba”. “Riječi i simboli imaju moć, uključujući i moć nanošenja zla (…) Stoga, sloboda izražavanja ima svoja ograničenja i naša je zajednička odgovornost da pronađemo dobru ravnotežu, a to nikada nije lak zadatak”, istaknuo je.

Šuica i Tomašić pokrenule raspravu o komunizmu

Europski povjerenik za migracije Dimitris Avramopulos je kazao da se Europska komisija zalaže za odbacivanje totalitarnih režima i ideologija nacizma i fašizma. Dubravka Šuica, (HDZ/EPP) je kazala da su za razliku od kolega iz zapadne Europe, u Hrvatskoj još svježa sjećanja na totalitarni režim koji nije bio ni fašistički ni nacistički, ali se obračunavao s neistomišljenicima, pojedincima i skupinama koje je smatrao prijetnjom samome sebi.

“Novija povijest svijeta govori o milijunima smrti direktno ili indirektno povezanih upravo s komunističkim režimima i njihovi simboli jednako su neprihvatljivi u Europi 21. stoljeća kao i fašistički i nacistički”, kazala je Šuica koja je prozvala predlagatelje što u svom prijedlogu nisu ukljkučili i komunizam.

Ruža Tomašić, iz Europskih konzervativaca i reformatora (ECR), kazala je da “nacistički i fašistički simboli ne smiju biti dobrodošli u javnom prostoru i moramo učiniti sve kako bi građani u potpunosti postali svjesni grozota koje ta ideologija predstavlja i odrekli se njezina naslijeđa”. “Isto treba učiniti i s komunističkim naslijeđem koje se nažalost nerijetko slavi i propagira u ovom Domu. Pod fašizmom i nacizmom pobijeno je 17 milijuna ljudi, a pod komunizmom 90 milijuna”, rekla je.

Zastupnici usrpoređivali svastiku sa srpom i čekićem

Sličnog je mišljena i češki zastupnik Marek Jurek, (ECR), koji smatra da se ne radi “o iskrenoj raspravi” jer se u njoj ne govori i o srpu i čekiću. Michaela Šojdrova, (EPP), izrazila je zabrinutost veličanjem nacizma i fašizma te pozvala na bolje obrazovanje mladih koji “nemaju iskustva s fašističkim i komunističkim ideologijama”. Poljska zastupnica Roza Grafin von Thun Und Hohenstein, (EPP), kazala je da se radi o simbolima koji nas podsjećaju na noćne more tridesetih godina 20. stoljeća i na židovska geta, izrazivši razočaranje “što ih ponovo moramo gledati”.

Stelios Kouloglou, iz Ujedinjene europske ljevice i Nordijske zelene ljevice (GUE/NGL), smatra da bi zabrana bila tek “simbolička gesta” te da se treba pozabaviti “renesansom tog fenomena”, tj. politikom strogih mjera štednje i socijalnom nepravdom zbog čega se potlačeni radnici okreću desnici.

Njegova kolegica, Talijanka Eleonora Forenza, traži potpunu zabranu spomenutih simbola, a na usporedbe svastike i srpa i čekića odgovara da je “Crvena armija ta koja je oslobodila Europu od nacizma i fašizma”. Njemački nezavisni zastupnik Udo Voight smatra da “snažna demokracija prihvaćanjem zabrana pokazuje slabost”. “Zabrana stvara nove totalitarizme. Možete imati punu slobodu ili nikakvu”, kazao je Voight. EP je u više navrata raspravljao o iskustvima Europe s ekstremističkim ideologijama, a 2005. su članice iz bivšeg komunističkog bloka nakon ulaska u EU odmah zatražile zabranu isticanja komunističkih simbola na europskoj razini, što nije prihvaćeno.