Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

EU planira ukinuti kovanice od jednog i dva eurocenta jer su neisplative. Znate li koliko košta kovanje jedne lipe u Hrvatskoj?

Također, EU razmišlja i o uvođenju zajedničkih pravila o zaokruživanju cijena

ZADNJA IZMJENA: velj 4, 2020

Europska komisija razmotrit će mogućnost da se iz uporabe povuku najmanje kovanice od jednog i dva eurocenta što bi smanjilo troškove budući da troškovi proizvodnje tih kovanica često premašuju njihovu nominalnu vrijednost. Taj je plan Komisija iznijela u programu rada za ovu godinu.

Njihovo ukidanje, međutim, nije previđeno već u prvom koraku. Komisija će do kraja godine najprije analizirati korištenje tih kovanica, a onda i mogućnost da se uvedu zajednička pravila o zaokruživanju cijena. Ako bi se takva pravila uvela, cijena od, primjerice, 1,57 eura, bila bi zaokružena na niže, odnosno na 1,55 eura. Iako Komisija ne spominje izrijekom povlačenje jednog i dva eurocenta iz uporabe, jasno je da bi, u slučaju zaokruživanja cijena, te kovanice s vremenom postale izlišne.

Neke države već potiču zaokruživanje cijena

Komisija se već u nekoliko navrata bavila ovim problemom. Tako je u izvješću iz 2018. godine istaknula da se od trenutka njihovog uvođenja vodi rasprava o korisnosti tih dvaju najmanjih apoena. “Glavni aspekti te rasprave visoki su troškovi proizvodnje i rukovanja tim kovanicama u usporedbi s njihovom nominalnom vrijednosti, visoka stopa gubitka tih kovanica te sve manja kupovna moć tih dvaju malih apoena više od 16 godina nakon uvođenja novčanica i kovanica u eurima”, napisala je Komisija u tom izvješću.

Napomenuli su i da je “prihod od izdavanja eurokovanica od jednog centa općenito negativan jer već sami troškovi nabave premašuju nominalnu vrijednost kovanice” te da, “fiskalno govoreći, izdavanje tog apoena donosi gubitak državama članicama”. Neke europske države koje koriste euro već su ranije uvele pravilo o zaokruživanju cijena. Na takav su se pristup, prema Komisijinom izvješću, odlučile Finska, Nizozemska, Belgija, Irska i Italija, kako bi zapravo potaknule smanjenje korištenja jednog i dva eurocenta.

Gdje su silne kovanice od 1 i 2 lipe?

Situacija s kovanicama od jednog i dva eurocenta, pak, uvelike podsjeća na situaciju s jednom ili dvije lipe u Hrvatskoj: većina cijena, pogotovo svakodnevnih proizvoda, završava tako da bi u blagajnama trgovci trebali imati hrpe tih najsitnijih kovanica. No, vjerojatno je malo tko zadnjih godina doista naišao na kovanicu od jedne ili dvije lipe.

To, međutim, ne znači da ih nema. Prema podacima koje smo dobili od Hrvatske narodne banke (HNB), krajem prošle godine u optjecaju je bilo preko 127 milijuna komada kovanica od jedne lipe i preko 85 milijuna komada kovanica od dvije lipe. Ipak, u zadnje dvije godine nisu proizvedene nove količine tih sitnih apoena. U HNB-u kažu da su jednu i dvije lipe zadnji puta proizveli i pustili u optjecaj početkom 2017. godine.

Proizvodnja 1 lipe košta šest puta više

“Prateći kontinuirano potrebe za novčanicama i kovanim novcem u optjecaju, a u svrhu osiguranja dovoljne količine gotovog novca za podmirivanje potreba optjecaja, Hrvatska narodna banka je procijenila da nema potrebe za kovanjem navedenih apoena u 2019. godini”, odgovorili su nam iz HNB-a. Kao i u slučaju sitnih eurocenti, i najsitnije lipe su zapravo veći trošak, nego korist.

“Prema podacima iz 2017. kada su otkovane posljednje količine apoena 1 i 2 lipe, trošak proizvodnje 1 lipe iznosio je 0,06 kuna, a 2 lipe 0,07 kuna”, kažu u HNB-u. Dakle, da bi se proizvela i pustila na tržište kovanica od jedne lipe, potrebno je potrošiti šest lipa. Iako se i u Hrvatskoj povremeno u javnosti raspravljalo imaju li te sitne lipe smisla, dosad – koliko je poznato – nije bilo ozbiljne incijative da ih se ukine. No, s obzirom da bi kuna, prema planu Vlade, za nekoliko godina trebala biti zamijenjena eurom, takav potez sada niti ne bi imao smisla. A dok Hrvatska ispuni kriterije za uvođenje eura, eurozona bi, očito, mogla imati zajedničko pravilo da cijene izražene u eurima moraju završavati na nulu ili pet.

Irena Frlan Gašparović
Telegram autor
437 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program