Nekad je nužno odabrati stranu

EU pokreće konzultacije o europskoj minimalnoj plaći. Ali ne, minimalac u Hrvatskoj neće biti izjednačen s njemačkim

Neće postojati univerzalna minimalna plaća, napominje Europska komisija

Europska komisija ovog je tjedna pokrenula savjetovanje o europskim minimalnim plaćama kako bi u narednih šest tjedana ispitala treba li Bruxelles predložiti novi propis kojim bi se uredilo ovo pitanje na razini cijele Europske unije. To, međutim, nije prvi korak k tome da minimalne plaće u Hrvatskoj odjednom budu izjednačene s minimalcem u, recimo, Njemačkoj.

Prema podacima europskog statističkog ureda Eurostata, trenutno 22 od 28 članica EU-a ima propisan iznos minimalne plaće. U Hrvatskoj je za ovu godinu uredbom Vlade određena minimalna plaća od 4.062,51 kunu bruto, odnosno 3.250 kuna neto.

U siječnju prošle godine, kada je Eurostat objavio statistiku o minimalcu u EU, najnižu minimalnu plaću u bruto iznosu od 286 eura imala je Bugarska, a najvišu, 2.071 euro, Luksemburg. Kako god završile konzultacije Europske komisije s europskim poduzećima i sindikatima, Bruxelles neće propisati da minimalna plaća u domaćim tvrtkama mora biti na razini luksemburške ili bilo koje druge u EU.

Treba li se Bruxelles petljati?

Komisija je to vrlo jasno dala do znanja: “Neće postojati univerzalna minimalna plaća”, pišu u popratnim dokumentima i napominju da “neće i ne mogu” odrediti jedinstveni europski minimalac (jer to nije u njihovoj ovlasti) niti će nametati jedan model dogovaranja i utvrđivanja minimalnih plaća.

Kao cilj navode tek “jačanje nacionalnih sustava”, ali u ovoj prvoj fazi zapravo žele samo čuti od poduzetnika, sindikata, vlada treba li se Bruxelles u to uopće petljati. Treba li, dakle, uopće donositi europski propis koji bi na neki način osigurao pošteni minimalac za europske radnike – minimalac koji im omogućava pristojan život – bez obzira u kojoj državi članici bili zaposleni. O sadržaju takvog propisa još se ne razgovara.

Otpor inicijativi EK

No, i takva prilično razvodnjena ideja o europskoj minimalnoj plaći izazvala je već niz reakcija, osobito iz sjevernih članica EU-a. Danska, Finska i Švedska nemaju zakonom propisan minimalac, ali smatraju da imaju jako dobar sustav kolektivnog pregovaranja koji bi, ako se Komisija upetlja, mogao doći u pitanje. Plaće u tim zemljama uglavnom su osjetno više nego u drugim članicama EU-a.

“Postoji velika potreba za socijalnom konvergencijom. Ali to se mora učiniti bez podrivanja djelotvornih modela kolektivnog pregovaranja”, upozorio je, preventivno, još u nedjelju danski ministar rada Peter Hummelgaard. Javili su se i švedski sindikati koji ističu da EU nema ovlasti regulirati ovo pitanje i da bi, ako Komisija nastavi tim putem, cijela priča mogla završiti na Sudu EU-a

Primjerena minimalna plaća jedno je od obećanja nove predsjednice Komisije Ursule von der Leyen koju u Europskom parlamentu podržava dosta široka koalicija proeuropskih političkih grupacija, uključujući europske socijaliste. Njihov bivši Spitzenkandidat Frans Timmermas, koji je danas potpredsjednik Komisije, u kampanji pred europske izbore zdušno se zalagao za europsku minimalnu plaću koja bi u svakoj članici EU-a bila na 60 posto medijalne plaće.