EU priprema zaokret u politici prema Kini: procurili prvi detalji dokumenta koji će biti predstavljen šefovima država
Borrell je upozorio da će prilagodba novim okolnostima biti teška
Dok u Pekingu na kongresu Komunističke partije kuju planove po kojima će Kina do 2035. postati prva ekonomska i vojna sila svijeta, Europska unija užurbano priprema zaokret u odnosu na dosadašnju politiku spram najmnogoljudnije zemlje svijeta. Riječju: EU najavljuje oštriji stav spram Kine, što znači prestanak ovisnosti o izvozu i uvozu iz Kine te uspostaviti čvršću povezanost sa SAD.
Na tom tragu, nekoliko dana ranije, Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell priznao je da je Europa do sada u dobroj mjeri svoj prosperitet temeljila na jeftinoj energiji iz Rusije, a da su kineski radnici s niskim plaćama učinili mnogo više u obuzdavanju inflacije nego sve središnje banke zajedno.
Prilagodba novim okolnostima bit će teška
“Ljudi toga nisu svjesni, ali činjenica da Rusija i Kina više nisu ono što su bile za naš gospodarski razvoj zahtijevat će snažno restrukturiranje našeg gospodarstva”, istaknuo je Borrell te dodao da jeftin ruski plin više nije dostupan niti siguran, a da nije ni siguran uvoz i izvoz iz velikog kineskog tržišta, posebice ne jeftine robe.
Borrell je također upozorio da će prilagodba novim okolnostima biti teška te da će stvoriti političke probleme. S druge strane, istaknuo je, Europa se za svoju sigurnost oslanja na SAD, što je u redu kada je riječ o administraciji predsjednika Joea Bidena, s kojom postoji odlična suradnja.
“Ali, tko zna što će se dogoditi za dvije godine ili čak u studenom? Što bi se dogodilo da je umjesto Bidena u Bijeloj kući bio Donald Trump ili netko poput njega? Kakav bi bio odgovor Sjedinjenih Država na rat u Ukrajini? Kakav bi bio naš odgovor u drugačijoj situaciji?”, pita se Borrell, za kojeg je odgovor jasan – EU mora preuzeti više odgovornosti za svoju sigurnost.
A što da SAD nije toliki prijatelj s Europljanima?
“Svijet u kojem su Sjedinjene Države brinule o našoj sigurnosti, a Kina i Rusija osiguravale prosperitet više ne postoji”, napominje Borrell te upozorava da ne možemo jednu ovisnost zamijeniti drugom. “Sretni smo što uvozimo mnogo ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz SAD-a, uzgred rečeno, po visokoj cijeni – i zamjenjujemo ruski plin američkim i norveškim ili azerbajdžanskim plinom”, dodaje.
Ali što bi se dogodilo sutra kada bi SAD s novim predsjednikom odlučio ne biti toliko prijateljski s Europljanima? Ili da sutra nemamo kobalta, nemamo rijetke materijale iz Konga, Južne Amerike, Afganistana – oni su jednako važni za nas kao nafta i plin,“ zabrinuto postavlja brojna pitanje Borrell.
Unatoč svim tim izazovima, EU se ipak odlučila na još bliskiju suradnju sa SAD-om. A to će, dakako, “proširiti razlike između kineskih i naših vlastitih političkih izbora i pozicija”, ističe se u dokumentu EU koji će biti predstavljen šefovima država i vlada članica EU u četvrtak. Također se naglašava da se Kina neće promijeniti te da se zbog toga mora prijeći na logiku “sveopće konkurencije, ekonomski ali i politički.”
Postojeća politika prema Kini je zastarjela
Do preispitivanja politike spram Kine mora doći, napominju u Bruxellesu, i zbog namjere Pekinga da preoblikuje međunarodni poredak, zbog njene potpore Rusiji, prijetnji Tajvanu, odnosu prema ljudskim pravima u Hong Kongu i ujgurskoj manjini. “Sve to dovelo je Kinu do izravnijeg suprotstavljanja zapadnim demokracijama. Zbog toga je postojeća politika EU-a koja je vidjela Kinu kao partnera, konkurenta i sistemskog suparnika zastarjela”, stoji u dokumentu iz Bruxellesa.
Zbog toga se članice EU pozivaju da spriječe stratešku ranjivost zbog ovisnosti od uvoza poluvodiča i određenih metala iz Kine te povećaju domaću proizvodnju i osiguraju raznolike opskrbne lance. EU ističe također da kineske “aktivnosti i položaji u multilateralnim organizacijama predstavljaju primjer njezine odlučnosti da sustavno promiče alternativnu viziju svjetskog poretka, gdje su ljudska prava pojedinaca podređena nacionalnom suverenitetu, a gospodarski i društveni razvoj zauzimaju istaknutije mjesto nad političkim i građanskim pravima”.
Borrell kaže da se, sviđalo nam se to ili ne, svijet danas restrukturira oko natjecanja između SAD-a i Kine. “Dvije velike sile, vrlo, vrlo velike, natječu se i to natjecanje restrukturira svijet. To će koegzistirati na velikoj podjeli ‘demokracije naspram autoritarnih režima'”.
Treba objasniti vezu između političke slobode i boljeg života
Ustvrdio je da svijet nije čisto bipolaran, da postoji više zemalja, koje su srednje sile – Turska, Indija, Brazil, Južna Afrika, Indonezija – koje su “swing države”, koje glasaju za jednu ili drugu stranu prema svojim interesima, a ne prema vrijednostima. Stoga je, dodaje Borrell, potrebno objasniti veze između političke slobode i boljeg života.
“Živimo u ovom dijelu svijeta gdje su političke slobode, ekonomski prosperitet i društvena kohezija najbolji, najbolja kombinacija svega toga. Ali ostatak svijeta nije takav. Naša zadaća je pokušati objasniti da demokracija, sloboda, političke slobode nisu nešto što se može zamijeniti ekonomskim prosperitetom ili društvenom kohezijom. Obje stvari moraju ići zajedno. Inače će naš model propasti, neće moći preživjeti u ovom svijetu”, kaže.
Kao znak da će Xi Jinping nastaviti s agresivnom, ekspanzionističkom vanjskom politikom, njegove su riječi da kineski međunarodni utjecaj, privlačnost i moć da oblikuje svijet značajno su porasli.