Nekad je nužno odabrati stranu

EU revizori upravo upozorili: Hrvatska bi mogla ostati bez novca iz fondova, presporo ga troši

U izvješću Europskog revizorskog suda Hrvatska je na lošijoj strani ljestvice iskorištenosti EU novca

Da situacija nije idealna, bilo je jasno još u svibnju. Hrvatska Vlada tada se priključila skupini od deset članica Europske unije koje su apelirale na Europsku komisiju da razmisli o produženju rokova za trošenje europskog novca.

Žaleći se na tržišne poremećaje zbog rata u Ukrajini, države iz istočne i srednje Europe tražile su od Bruxellesa fleksibilnija pravila za EU fondove, među ostalim da korisnicima odobri dodatnih godinu dana za korištenje europskih sredstava. Umjesto do kraja 2023., da se projekti mogu dovršiti do kraja 2024.

Problemi s državnim projektima

Pismu se, tvrdili su naši sugovornici iz državne administracije, Vlada priključila solidarno, mada je jasno da i Hrvatsku muče isti problemi s dovršetkom projekata, pogotovo golemih infrastrukturnih zahvata, poput obrane od poplava ili uvođenja brzog interneta, čije će se financiranje očito morati prebaciti u novo financijsko razdoblje.

Europska komisija, kako neslužbeno doznajemo, u međuvremenu je odbila ideju o produljenju rokova. Tako se sve države, pa i Hrvatska, ubrzano približavaju trenutku kada će morati podvući crtu i zaključiti koliko su doista novca uspjele iskoristiti iz europskog proračuna za razdoblje od 2014. do 2020. godine.

EU revizija o iskorištenosti novca

Da situacija nije idealna, potvrdilo je godišnje izvješće Europskog revizorskog suda. “Kumulativna stopa iskorištenosti sredstava iz ESI fondova u državama članicama znatno se razlikuje”, ističu europski revizori. Na jednoj su strani Irska, Finska, Cipar i Estonija. Na onoj drugoj, slabijoj, Hrvatska, Slovačka, Malta, Danska i Rumunjska.

“S obzirom na to da se približava zaključenje programa, pritisak u pogledu iskorištenja svih sredstava kako bi se izbjegao opoziv sredstava posebno je naglašen za određene države članice”, navodi se u revizorskom izvješću.

Europski revizorski sud, iskorištenost fondova Europski revizorski sud

Pojednostavljeno: europski revizori upozoravaju države članice koje sporije troše EU novac – a među njima je, kako smo već spomenuli i Hrvatska – da moraju ubrzati jer će se u protivnom naći u situaciji da dio novca neće iskoristiti u roku pa će ga nepovratno izgubiti. Što bi to značilo za Hrvatsku, gdje se 80 posto javnih investicija financira EU novcem, ne treba posebno objašnjavati.

Optimističnije brojke Ministarstva

U Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU – koje je na vrhu sustava, ali ne upravlja direktno svim fondovima – očekivano su optimističniji. Izvješće pokriva razdoblje do kraja prošle godine, ističu. A kako je otad prošlo devet mjeseci, situacija je, naravno, sada bolja.

Ugovoreno je 127,8 posto, daleko više nego što nam je novca uopće na raspolaganju (taj višak je kao ‘rezervna klupa’, ako neki projekti zapnu ili propadnu). Isplaćeno je oko 77 posto, a ovjereno 64,3 posto sredstava (to su sredstva koja su dosad provjerena i opravdana od strane Bruxellesa, što je zadnja faza u korištenju EU novca).

U našoj budućoj valuti, isplaćeno je 8,3 milijarde eura, dok je ovjereno 6,9 milijardi eura. U odnosu na kraj prošle godine, to je milijarda i 300 milijuna eura više isplaćenog novca te milijarda dodatnih pravdanih troškova. Ali unatoč optimističnoj noti, čini nam se da i u resoru Nataše Tramišak smatraju da svi koji koriste EU novac moraju – stisnuti gas.

Prerano za ocjene o povratu?

“Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije redovito upozorava korisnike bespovratnih sredstava fondova Europske unije na ubrzanje dinamike realizacije projekata kako bi se sredstva mogla isplaćivati i ovjeravati prema Europskoj komisiji”, kažu iz Ministarstva.

“(…) koliko smo projekata u Republici Hrvatskoj realizirali, koliko smo ciljeva postigli, koliko je novih radnih mjesta stvoreno, koliko je novih tvrtki kreirano i slično, znat ćemo početkom 2024. godine”, dodaju u svom odgovoru, sugerirajući time da je, iz njihove perspektive, prerano za ocjene o povratu ili gubitku sredstava. Početkom 2024., dodajemo mi, znat ćemo i je li u pravu bila Vlada ili revizori.