Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

EU sljedeći tjedan raspravlja o ideji da države koje krše vladavinu prava dobivaju manje novca. Premijeru se to ne dopada

Europska komisija želi kazniti zemlje koje, primjerice, ugrožavaju neovisnost pravosuđa, tako da im se suspendira pristup EU financiranju

ZADNJA IZMJENA: pro. 8, 2018

Hoće li Europska unija kažnjavati države članice koje krše vladavinu prava tako da im suspendira ili smanji financiranje iz zajedničke europske blagajne? Možda i hoće, ali ako se pita hrvatsku Vladu, takva bi se odluka trebala donositi teže nego što je to zamislila Europska komisija.

O novom proračunu EU-a premijeri (i pokoji predsjednik) država članica EU-a raspravljat će na sastanku sljedećeg tjedna. Oko višegodišnjeg proračuna, kojeg je Komisija predložila u svibnju, još se pregovara. Jedno od politički najosjetljivijih pitanja pritom je novi prijedlog da se novac iz EU proračuna ubuduće uvjetuje i poštivanjem vladavine prava.

Novčano kažnjavanje za kršenje vladavine prava

Komisija je predvidjela da se zemlje koje teško krše vladavinu prava – primjerice, ugrožavaju neovisnost pravosuđa – sankcioniraju tako da im se privremeno suspendira, smanji ili ograniči pristup EU financiranju. Tu ideju već neko vrijeme zagovaraju najjače članice EU-a, Francuska i Njemačka. Prijedlog je, međutim, zasigurno sporan za zemlje poput Poljske ili Mađarske, za koje se smatra da su njegova glavna meta. No, ni hrvatska Vlada nije prema njemu baš raspoložena. Osnovna zamjerka mogla bi se svesti na to da u Vladi smatraju da bi previše moći prešlo u ruke europske administracije.

Premijer Andrej Plenković već je ranije izrazio određenu skepsu prema ideji uvjetovanja EU financiranja. “Moramo biti jako oprezni, ako bi došlo do nekog automatizma u povezivanju korištenja EU fondova i pitanja koja se odnose na vladavinu prava”, izjavio je još u veljači. Ako je suditi prema stajalištu koje je u međuvremenu prihvatila njegova Vlada, rezerve prema prijedlogu EK i dalje stoje. I to ne zbog same suštine, nego zbog načina donošenja odluke kakav je predložila Komisija – tzv. obrnutom kvalificiranom većinom.

Sporan način donošenja odluke

To znači da bi prijedlog Komisije o sankcioniranju neke države prošao, osim ako ga u roku od mjesec dana Vijeće ne odbije kvalificiranom većinom. Zemlja koja se našla na udaru morala bi, dakle, okupiti puno veći broj saveznika u Vijeću (više od polovice zemalja članica) da sruši mjere koje predloži Komisija. Ako ne bi uspjela na svoju stranu pridobiti dovoljan broj zemalja, prijedlog bi se smatrao prihvaćenim. Jasno je, dakle, da bi s takvim načinom odlučivanja zemlje koje krše vladavinu prava bile u nepovoljnoj poziciji.

Hrvatska je Vlada, međutim, skeptična prema toj ideji. “Oprezni smo oko predloženog načina donošenja odluka (potrebna obrnuta kvalificirana većina u Vijeću za odbijanje prijedloga EK) te držimo da je u ovom području potrebno zadržati postojeću ravnotežu između ovlasti Europske komisije i država članica”, navodi se u hrvatskom stajalištu. Može se, dakle, zaključiti da je Vlada rezervirana prema mogućnosti da se na taj način pojednostavi sankcioniranje država koje krše vladavinu prava.

Vlada nije a priori protiv, ali hoće “više detalja”

U Ministarstvu vanjskih i europskih poslova ističu, pak, da se Hrvatska nije a priori usprotivila prijedlogu povezivanja EU financiranja i vladavine prava, ali da traži “relevantna pojašnjenja razloga za uspostavu mehanizma i pravnu sigurnost u smislu preklapanja već postojećih procedura i novoga mehanizma”. Uobičajeno je, kažu, da države traže pojašnjenja prijedloga, pa je zato i Hrvatska tražila “više detalja”, među ostalim i o tome je li prijedlog u skladu s već postojećim mehanizmom zaštite vladavine prava (famoznim člankom 7. Ugovora o EU koji predviđa složenu proceduru kažnjavanja država zbog teškog kršenja temeljnih vrijednosti Unije; procedura je aktivirana prvi put u povijesti prošle godine protiv Poljske koja je u međuvremenu ipak reterirala).

“Naš je stav da je potrebno zadržati postojeću institucionalnu ravnotežu u procesu donošenja odluka, posebice u ovako osjetljivim pitanjima”, odgovorili su nam, među ostalim, sa Zrinjevca. Tvrde i da je dosadašnja rasprava među zemljama pokazala da još postoji “niz otvorenih pravnih, proceduralnih i institucionalnih pitanja vezanih uz ovaj prijedlog”.

Irena Frlan Gašparović
Telegram autor
37 članaka Više o autoru
Više s weba