Sud za ljudska prava pokrenuo je postupak protiv Hrvatske jer su sudovi djecu dali mami koja ih zlostavlja
Europski sud za ljudska prava očekuje odgovore hrvatskih sudova u slučaju skrbništva
Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu pokrenuo je postupak protiv Hrvatske zbog tužbe tate i dvoje djece koja žive s majkom, unatoč tome što su stručnjaci ocijenili da ih ona emocionalno zlostavlja. Priopćeno je to s Europskog suda za ljudska prava koji očekuje očitovanje Hrvatske o ovom novom slučaju u kojem se problematiziraju odluke domaćih sudova u postupcima za dodjelu roditeljske skrbi.
Nedavno je brojne polemike u javnosti izazvala nepravomoćna odluka suda u procesu između pjevačice Severine Kojić i njezinog bivšeg partnera, poduzetnika Milana Popovića kojom je određeno da njihov zajednički sin nakon više godina provedenih kod majke od sada mora stanovati kod oca, iako roditelji imaju zajedničku skrb. Telegram je detaljno, u razgovoru s vodećim stručnjacima analizirao što se zapravo događa u sudskim postupcima za dodjelu skrbništva zbog kojih je Hrvatska već u nekoliko navrata dobila kazne suda u Strasbourgu.
Zašto je pokrenut ovaj postupak?
Sudske odluke donose se kada se roditelji ne mogu sami dogovoriti kod koga će dijete živjeti te koliko će drugi roditelj imati pravo viđati dijete.
Ovaj par, čiji je slučaj sada došao do suda u Strasbourgu, razveo se još 2016. godine. Djeca su ostala živjeti s majkom, no otac je, zbog činjenice da mu bivša supruga nije uvijek dopuštala da vidi djecu te ih je, kako tvrdi, okretala protiv njega, zatražio promjenu prvotne odluke. Zatražio je da djeca žive s njim. Radio se o djevojčici koja je tada imala 16 godina, dok joj je brat bio devet godina mlađi. Tijekom postupka za dodjelu roditeljske skrbi stručnjaci su zaključili kako majka doista emocionalno zlostavlja djecu te da ih okreće protiv oca. Zbog toga su se djeca već počela otuđivati od njega.
Zato su predložili sudu da ocu dodijeli skrbništvo nad djecom. Takvu presudu sud je i donio. Objavljena je u travnju prošle godine. Međutim, već početkom srpnja, nakon što je majka na odluku suda uložila žalbu, dolazi do preokreta.
Kako se odluka suda promijenila?
Drugostupanjski sud njezinu je žalbu prihvatio i donio je presudu prema kojoj se skrbništvo nad djecom dodjeljuje majci. Iz presude proizlazi da je majka u međuvremenu popravila svoje ponašanje. Uključila se u psihološko savjetovanje i edukaciju te popravila odnose s bivšim mužem.
Drugi ključni argument za donošenje presude u njezinu korist bilo je to što su mlađa djeca, po stavu suda, privrženija majkama nego očevima. Djeca su od početka živjela s majkom pa je drugostupanjski sud zaključio da 16-godišnjakinja i njezin brat moraju i nastaviti živjeti kod mame. Na ovu presudu, budući da ju je donio viši sud, otac nije imao pravo žalbe, već je ona postala pravomoćna.
Ustavni sud: Sve je bilo OK
Otac je na kršenje svojih prava pokušao ukazati i na Ustavnom sudu RH, no nije uspio. Ustavni sud ocijenio je da su niži sudovi u ovom slučaju doista vodili računa o dobrobiti djece što i mora biti glavni fokus svih ovakvih sudskih postupaka.
Međutim, Europski suda za ljudska prava sada je ipak na osnovu tužbe ovog tate pokrenuo postupak protiv Hrvatske. Otac je u tužbi naveo kako su mu hrvatski sudovi prekršili pravo na poštivanje obiteljskog života, kao i pravo na pravično suđenje. Smatra i da je kao otac diskriminiran tim presudama. U tužbi je još naveo kako hrvatski sudovi nisu zaštitili njegovu djecu od zlostavljanja od strane majke.
Što će reći hrvatski sudovi?
Europski sud za ljudska prava, kako je priopćeno, traži od Hrvatske da se o ovoj tužbi detaljno očituje. Tako će hrvatski sudovi morati objasniti jesu li djeca, koja su s ocem podnijela tužbu, doista bila žrtve emocionalnog zlostavljanja, čime je na njihovu štetu prekršena Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava. Uz to, Hrvatska mora odgovoriti jesu li njezine nadležne institucije učinile sve da ih zaštite od takvog ponašanja majke.
Budući da su otac i djeca u tužbi naveli da im je prekršeno pravo na zaštitu obiteljskog života, od Hrvatske se u očitovanju očekuje i objašnjenje pravomoćne presude kojom su djeca dodijeljena majci. Sasvim precizno: jesu li razlozi navedeni u obrazloženju presude, a riječ je o poboljšanju majčinog ponašanja, doista bili dovoljni za takvu sudsku odluku.
Jesu li zaštićeni interesi djece?
“Hrvatska nam mora odgovoriti jesu li odluke koje su donesene tijekom procesa za dodjelu skrbništva bile poštene i jesu li njima na najbolji način zaštićeni interesi djece”, priopćeno je s Europskog suda za ljudska prava.
Hrvatska mora odgovoriti i je li otac u ovom slučaju bio diskriminiran na hrvatskim sudovima zbog svog spola. Naime, zabrana diskriminacije također je propisana Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava.