EU zastupnik za Telegram: Kako ćemo spriječiti političare i moćnike da tužbama zastrašuju medije koji o njima pišu
Tiemo Wölken, koautor izvješća o SLAPP tužbama, pojašnjava što predlaže EU parlament i što se očekuje od Bruxellesa
Kad je Europska komisija objavila ovogodišnje izvješće o vladavini prava u Europskoj uniji, Hrvatska se, po jednom podatku, plasirala vrlo visoko. Ali, za razliku od BDP-a ili kupovne moći, nije to bio podatak kojim bi se zrelo demokratsko društvo trebalo posebno hvaliti: u trenutku kad je Bruxelles pisao svoje izvješće, u Hrvatskoj su bile aktivne 924 tužbe protiv novinara i medija, 19 više nego godinu ranije.
„Hrvatska je prvak Europe“, ustvrdit će kasnije glavni tajnik Europske federacije novinara (EFJ) Ricardo Gutiérrez u intervjuu za Telegram referirajući se na tzv. SLAPP tužbe protiv novinara i medija, čija kratica dolazi od engleskog naziva (Strategic lawsuit against public participation), a u osnovi se odnose na tužbe, uglavnom moćnih pojedinaca ili političara, čiji je cilj zastrašiti i ušutkati medije i kritičare.
Zabrinjavajući porast SLAPP-ova
Nije, naravno, svaka tužba SLAPP tužba. No i u izvješću Komisije o vladavini prava, skreće se pozornost na ovu problematiku u Hrvatskoj, gdje “posebno i dalje zabrinjava velik broj strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja”, ali i u nekim drugim članicama EU-a. Razmjeri problema su, očito, postali toliki da su se u njegovo rješavanje uključile i europske institucije.
„Sve veći broj SLAPP-ova unutar Unije doista je zabrinjavajući. Naši sudovi ne smiju biti igralište za ostvarivanje osobnih interesa nekih pojedinaca, moćnih tvrtki i političara“, ističe Tiemo Wölken, socijaldemokratski političar iz Njemačke, zastupnik Europskog parlamenta koji je s malteškom zastupnicom Robertom Metsola iz redova pučana u Europskom parlamentu radio na izvješću o SLAPP-ovima.
Njihovo je izvješće parlament nedavno prihvatio velikom većinom što pokazuje da za rješavanje ovog problema postoji potpora u širokom političkom spektru. U tom se dokumentu predlaže niz mjera koje bi, smatraju zastupnici, EU trebala donijeti kako bi se spriječile neutemeljene tužbe koje se pokreću – ne samo protiv medija, nego u nekim zemljama i protiv nevladinih organizacija – s ciljem ušutkavanja. Na taj način EU parlament uključuje se u sve življu raspravu o ovom problemu.
Minimalni europski standardi
Njemački eurozastupnik, suizvjestitelj na ovom izvješću, objašnjava da kroz direktivu – koju bi trebala predložiti Komisija – EU mora dobiti zajedničke minimalne standarde, ali će države članice moći ići i korak dalje. Najprije treba jasno definirati što je to SLAPP kako bi se u svakom pojedinačnom slučaju moglo utvrditi je li riječ o takvoj tužbi ili ne, ističe Wölken kojeg smo kontaktirali e-mailom preko njegovog ureda.
Parlament, nadalje, smatra da treba uvesti obrnuti teret dokazivanja – da onaj koji pokreće tužbu mora pokazati da njegov ili njezin slučaj nije SLAPP: „Tražimo mehanizam ranog odbacivanja (tužbi, op.a.) koji bi se mogao temeljiti na objektivnim kriterijima kao što su broj i priroda sudskih postupaka koje je pokrenuo tužitelj, odabir nadležnog pravnog sustava i prava primjenjivog na predmet ili postojanje jasne i opterećujuće neravnoteže moći između tužitelja i tuženika“.
Kad je u pitanju neravnoteža moći, misli se i na financijsku moć, odnosno financijske resurse koji su često debelo na strani onoga koji tuži. Neravnoteža moći i resursa, upozorava EU parlament u izvješću, u slučajevima SLAPP tužbi „narušava jednakost stranaka, a time i ugrožava pravo na pošteno suđenje“.
‘Teret dokaza na tužitelju’
No, je li uopće moguće spriječiti političare ili pojedince, na čijoj je strani politička i(li) financijska moć da tuže novinare svakih put kada ih žele spriječiti da istražuju i propituju njihove poslove i postupke i o tome izvještavaju? Ideja cijele inicijative na razini EU-a ustvari i nije u tome da se sve tužbe spriječe jer, kako smo već napomenuli, nije svaka tužba neutemeljeni SLAPP postupak.
„Naravno, nikada ne možete spriječiti ljude da tuže nekoga. Razlog je što nije svaka tužba protiv novinara automatski SLAPP. Sudovi u našim državama članicama moraju također osigurati zaštitu stvarnih legitimnih prava koja proizlaze iz prava Unije. To je razlog zašto pozivamo na eksplicitne mjere kao što je obrnuti teret dokazivanja“, pojašnjava njemački eurozastupnik.
Izravno odbacivanje tužbi
Njegovo je mišljenje, dodaje, da bi na tužitelju trebalo biti da dokaže da njegove tužbe nisu SLAPP i da su stoga legitimne. Istodobno, napominje, moraju se provoditi i druge mjere kao što je obuka za pravne stručnjake. „Suci, na primjer, moraju biti u stanju utvrditi da je neka tužba SLAPP i ako je potrebno, izravno je odbaciti“, odgovara zastupnik na naše pitanje.
Pitali smo zastupnika i za slučaj tužbe lokalnog poduzetnika protiv Telegrama, zbog teksta o nepravomoćnoj presudi protiv njegove firme te zbog izvještaja s press konferencije HND-a. Napominjući da nije upoznat s detaljima slučaja, eurozastupnik poručuje da ono što rade u EU parlamentu ide upravo u tom smjeru – da se može izvještavati o takvim stvarima bez straha od pravnih posljedica. „Ako su informacije javno dostupne, ako postoji javna tiskovna konferencija, onda biste te informacije trebali moći koristiti“, ističe u odgovorima na naš upit.
Ambiciozan europski propis
Izvješće Europskog parlamenta je pravno neobvezujući dokument, svojevrsni doprinos eurozastupnika široj europskoj raspravi o ovoj temi. Kako će se (i hoće li se) zahtjevi i prijedlozi Europskog parlamenta oživotvoriti u pravnom poretku EU-a, tek treba vidjeti, a ključnu ulogu u tome imat će zemlje članice. Ako Komisija predloži direktivu, države se oko nje moraju najprije usuglasiti i u konačnici je pretočiti u nacionalne zakone.
No, Wölken podsjeća da je parlament „jedina izravno izabrana institucija EU-a“ koja predstavlja građane, a to znači da mora biti i „glas onih kojima se čini nepravda“, poput onih koji su pogođeni SLAPP tužbama. Osim toga, parlament na ovaj način želi potaknuti Komisiju da predloži ambiciozan europski propis, odnosno direktivu kojom će se ovaj problem rješavati na EU razini.
Komisija je početkom listopada pokrenula javno savjetovanje o mjerama koje misli predložiti kako bi se spriječila zlouporabu tužbi protiv medija, nevladinih organizacija, aktivista i drugih. Potpredsjednica Komisije Vera Jourova tada je podsjetila da se protiv istaknute malteške istraživačke novinarke Daphne Caruana Galizie, koja je ubijena prije četiri godine, u trenutku ubojstva vodilo „47 tužbi poznatih kao SLAPP“. Javno savjetovanje, u kojem Komisija želi prikupiti prijedloge za anti-SLAPP inicijativu, traje do sredine siječnja.
Imaju li države volje za to?
Ali za bilo koju vrstu pravno obvezujućeg propisa, potrebna je suradnja – konkretnije, volja – država članica EU-a. U Hrvatskoj je Ministarstvo kulture i medija osnovalo stručnu radnu skupinu koja treba oblikovati politike za suzbijanje SLAPP tužbi. No, nijedna EU članica, podsjećaju eurozastupnici, još nije donijela ciljano zakonodavstvo protiv zlouporabe sudskih tužbi. Zašto bi onda sada pristale na zajednički europski propis, za kakav se zalaže Europski parlament (ali ga sam ne može donijeti jer nema te ovlasti)?
„Tek smo na početku rada kada je u pitanju kreiranje anti-SLAPP zakonodavstva“, ističe Wölken, napominjući da mu je žao što dosad nijedna država članica nije donijela ciljano zakonodavstvo za pružanje zaštite od SLAPP-a. Istovremeno, međutim, ocjenjuje da za ovakav propis u EU ipak postoji momentum: u Njemačkoj, zemlji iz koje i sam dolazi, problem SLAPP tužbi upravo je uvršten u nedavno dogovoreni koalicijski sporazum o budućoj vladi.